ZORAN TOMIĆ: PREDIZBORNO KROĆENJE MEDIJA U BiH

IZBORI U BIH

Zoran Tomić: Predizborno kroćenje medija u BiH

Autor/izvor: prof.dr. Zoran Tomić
KOLUMNA - Središnje izborno povjerenstvo objavilo je izborni dan za Opće izbore u BiH, 3. listopada 2010. Političke stranke nalaze se u fazi «duboke» organizacije kampanje. Šuška se o mogućim kandidatima za Člana predsjedništva BiH u sva tri konstitutivna naroda, a unutar stranaka (partija) lagano se diže nervoza uzrokovana nesigurnosti političara za svoje pozicije na listama.
Kako je Bosna i Hercegovina podijeljeno društvo, podijeljena država, podijeljena politika, tako je podijeljen i informativni i medijski prostor. U skladu s tom, stvarnom podjelama analizirali smo politiku i medije.

Paralelno s takvim unutarstranačkim životom političara i njihovi PR-ovci pokušavaju «ukrotiti» medije kako bi sada i tijekom kampanje dobili što više medijskog prostora. Nema sumnje da će mediji igrati važnu ulogu u ovim izborima, samo ne znamo hoće li igrati važniju ulogu u podržavanju prljave kampanje ili će stvarno analitičkim pristupom utjecati na određene preferencije birača.

Pitanje utjecaja i važnosti medija u kampanji gotovo je staro koliko i moderne suvremene kampanje. Ono se bavi ne samo ulogom medija u predizbornoj kampanji, nego i stvarnom utjecaju na odluke birača. Nema europske zemlje u kojoj se pitanju utjecaja medija ne posvećuje značajna pozornost neposredno prije izbora. Zašto bi BiH bila izuzetak.

Vratimo li se pitanju koliko i koji mediji će više utjecati na izbornu kampanju, vraćamo se analizi komunikacijskih kanala u izbornoj kampanji. Svjetska istraživanja pokazuju da različiti mediji imaju različitu ulogu tijekom kampanje. Neki mediji su bolji za oblikovanje imidža kandidata i stranke (vizualni mediji) dok su drugi korisniji za plasiranje sadržaja (novine). Interpersonalnoj komunikaciji (osobni kontakt) pripisuje se najjača persuazija tj. uvjeravanje birača.

U kontekstu različitih utjecaja na izbornu kampanju, kozultirao sam devet stručnjaka (analitičara) bosanskohercegovačke medijske i političke scene iz sva tri konstitutivna naroda. Tri Hrvata, tri Bošnjaka i tri Srbina. Želio sam saznati što oni misle o «ukroćenosti» bosanskohercegovačkih medija i i njihovom odnusu prema bosanskohercegovačkim političarima. Točnije kojoj političkoj opciji su skloni najvažniji mediji u BiH.

Kako je Bosna i Hercegovina podijeljeno društvo, podijeljena država, podijeljena politika, tako je podijeljen i informativni i medijski prostor. U skladu s tom, stvarnom podjelama analizirali smo politiku i medije.

Analitičari procjenjuju da je najgledanija Federalna TV apsolutno bliska SDP-u i da takvu pristranost tolerira Regulatorna agencija za komunikacije-RAK. Za BHT nitko ne tvrdi da je pristrana i njoj se priznaje apsolutna neovisnost i izbalansiranost u programu, ali manji utjecaj.

Na hrvatskom spektru političkog i medijskog utjecaja nema nacionalnih TV stanica. Televiziju Federacije BiH rijetki Hrvati doživljavaju kao svoju, ili mi se tako čini. BHT je nacionalna televizija i nju nitko ne može pripisati za sebe niti protiv sebe. Lokalna TV Kiseljak-KISS, mostarski Oscar C i HTV Mostar nemaju presudan utjecaj na izbornu utrku. Budući svaka informacija ima učinak, ni njima se ne može oduzeti određeno značenje, ali neće biti odlučujuće, smatraju analitičari. Hrvatska politička elita zato je više okrenuta tiskovinama, posebno dnevnim. U Mostaru izlazi bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista i Dnevni list. Analitičari bosanskohercegovačke političko-medijske scene smatraju da je Večernji list ozbiljna i najutjecajnija novina koje je u izvjesnom smislu otvorenija i bliskija HDZBiH u odnosu na druge stranke. Istine radi u toj se novini mogu pročitati različita stajališta. U Dnevnom listu dominira uređivačka politika koja je okrenuta protiv HDZBiH. U ovom listu prednost imaju HSP BiH, HDZ1990 i Lijanovići. List ima utjecaja na političku scenu.

I kod Bošnjaka je zanimljiva situacija sudeći prema utjecaju sarajevskih medija na bošnjačku političku elitu. Državne i javne TV kuće morale bi raditi po načelu «jednakih mogućnost». Dakle, pristup bi morao biti svima isti. No, analitičari procjenjuju da je najgledanija Federalna TV apsolutno bliska SDP-u i da takvu pristranost tolerira Regulatorna agencija za komunikacije-RAK. Za BHT nitko ne tvrdi da je pristrana i njoj se priznaje apsolutna neovisnost i izbalansiranost u programu, ali manji utjecaj. Utjecaj na TV Hayat dijele, prema analitičarima, Silajdžićeva stranka za BiH i Fahrudin Radončić. Što se tiče dnevnih tiskovina, najtiražniji Dnevni Avaz, koji je nekada bio bilten SDA, pa Silajdžićeve stranke za BiH, apsolutno je tim velikim bošnjačkim strankama okrenuo leđa. On je danas utjecajan i ozbiljan dnevnik, ali i propagandno sredstvo vlasnika i predsjednika novoosnovane bošnjačke stranke Fahrudina Radončića-Savez za bolju budućnost BiH. Oslobođenje je bilo i ostalo najbliže Zlatku Lagumdžiji i njegovu SDP-u, kao i utjecajni tjednik Dani. Lagumdžiji se pripisuje i blagi utjeca i OBN televizije.

Nema sumnje da će mediji biti okosnica komunikacijskih strategija političkih aktera. Tim više jer ogromna većina tih političara nema hrabrosti spustiti se na ulicu, jer su im džepovi puni oraha.

Na srpskoj sceni također vrijedi teza o podjeljenom društvu i s njima podijeljenim medijima. Srpski «vožd» Milorad Dodik kontrolira veći broj medija. RTS je pod apsolutnom kontrolom. Isto tako su «ukroćene» i dvije dnevne i najutjecajnije novine Nezavisne novine i Glas Srpski u vlasništvu Željka Kopanje. BN TV im pak nije pod kontrolom kao ni Alternativna TV. Prvu, smatraju analitičari iz RS, kontrolira radikalni SDS, a drugu oporba, možda ponajviše utjecaja ima Ivanićev PDP. Dnevnik Press izdanje za RS ne kontrolira nitko i ono je kritično spram svim politikama, nalazeći tako svoj prostur unutar ove medijsko-političke igre.

Radijske postaje nisu posebno analizirane kao ni portali. Oba ova komunikacijska kanala muku muče s financijama. Na koju će stranu oni prevagnuti u kampanji pitanje je komunikacijskih strategija i političkih interesa onih kojima trebaju u kampanji. A to su političari.

Hoće li na ovom kursu navedeni mediji nastaviti do listopada ostaje da se vidi. No nema sumnje da će mediji biti okosnica komunikacijskih strategija političkih aktera. Tim više jer ogromna većina tih političara nema hrabrosti spustiti se na ulicu, jer su im džepovi puni oraha.

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE