DAN JOSIPA JURČEVIĆA: Intelektualac, katolik i neovisni humanist


Našom predizbornom serijom, u kojoj ćemo svaki dan predstavljati drugog predsjedničkog kandidata, cilj nam je na jednom mjestu donijeti sve relevantne podatke o pojedinim kandidatima, njihove biografije, videa, intervjue i razmišljanja, te zaključke i prognoze našeg uredništva. Kandidate ćemo "secirati" po sedam različitih točaka, a današnji dan pripada nezavisnom kandidatu - Dr. Josipu Jurčeviću!


JOSIP JURČEVIĆ - Intelektualac, katolik i neovisni humanist

1. Biografija i politička karijera

Josip Jurčević je rođen 1951. u Studencima kraj Imotskog, a Osnovnu školu, gimnaziju te Filozofski fakultet (Povijest i Filozofija) je završio u Zagrebu. Magistrirao na istom fakultetu s temom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske. Doktorirao 2000. godine s temom "Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine." Radi kao znanstveni suradnik na Institutu deuštvenih znanosti "Ivo Pilar".

Tijekom "Hrvatskog proljeća" 1970.-1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalno zaposljenje pa je radio na određeno vrijeme u osnovnim i srednjim školama i turističkim i drugim poduzećima u Zagrebu, a od 1981. bavio se raznim obrtima i primjenjenom umjetnošću. Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnoj prezentaciji poratnih žrtava u jami Jazovka te osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća u kojem je izabran za predsjednika.

Dragovoljac Domovinskog rata od proljeća 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci 1991.-1992., gdje dobiva čin bojnika. Jedan je od osnivača Informativno psihološke djelatnosti MORH-a, te prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a. Djelatan je u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Od 1994. do 1997. bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Saboru RH(Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava). Od 1997. djelatnik je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu.

Nositelj je kolegija "Opća povijest XX. stoljeća" na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kolegija "Povijest uspostave suvremene hrvatske države" na Studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te kolegija "Svjetska povijest XX. stoljeća na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.

Objavljuje u časopisima i zbornicima znanstvene i stručne radove iz suvremene hrvatske povijesti, a središnje teme su žrtve rata i poraća te Domovinski rat. Bio je član uredništva i jedan od autora monografije Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu, kao i član uredništva u autor niza članaka u Hrvatskom leksikonu.

Istraživački se bavi suvremenom hrvatskom poviješću, a središnje teme su ratno i poratno stradalništvo vezano za Drugi svjetski rat, hrvatsko iseljeništvo te Hrvatski domovinski rat. Autor je tri knjige, te suautor ili autor dijelova u 25 knjiga. Objavio je 27 znanstvenih i stručnih radova. Suautor je udžbenika, Radne bilježnice i Priručnika za nastavnike za osmi razred osnovne škole. Urednik je osam i suurednik pet knjiga. Sudjelovao je - kao stručni suradnik, suorganizator ili suautor – u nastanku 13 dokumentarnih filmova. Sudjelovao je s izlaganjem na 26 međunarodnih i 33 domaća znanstvena ili stručna skupa. Bio je voditelj sedam i istraživač u osam znanstvenih ili stručnih projekata. Bio je mentor pri izradi 60 diplomskih radova. Autor je više desetaka feljtona i stručnih novinskih članaka. Izlagao je na više stotina okruglih stolova, tribina, obljetnica i predstavljanja.

Od 2004. g. član je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije.

Njegov rad na proučavanju žrtava poraća okrunjen je knjigom Bleiburg (2005).


2. Privatna i obiteljska situacija

O privatnom i obiteljskom životu Josipa Jurčevića, zna se jako malo. Poznato je jedino da, sukladno svom katoličkom svjetonazoru, živi mirnim obiteljskim životom, bez skandala i afera. Oženjen je i ima čak sedmero djece, čime je i sam pridonio boljoj demografskoj slici Hrvatske, za koju se iskreno zalaže, svojim stavom protiv abortusa. U privatnom životu Jurčević je također poznat kao stabilna i izbalansirana osoba, bez prevelikih turbulencija i iznenađenja.


3. Razlozi ZA i PROTIV Jurčevića:

ZA Jurčevića: a) NAOBRAZBA b) RETORIKA c) POLITIČKA TRANSPARENTNOST

a)
Njegova biografija ne donosi nikakvu sumnju u kvalitetu naobrazbe; Jurčević je u europskim okvirima cijenjen povjesničar i znanstvenik, sudionik i predavač na brojnim međunarodnim skupovima o povijesti te jedan od najvećih europskih eksperata za pitanja o zločinima komunizma i drugih ideologija.

b) Prisustvovali smo uzivo na nekoliko
Jurčevićevih predstavljanja i sučeljavanja s drugim kandidatima te s pravom možemo zakljućiti da su govorništvo i debatiranje Jurčevićev veliki adut. Čini nam se da Jurčević u direktnom sučeljavanju "jedan na jedan", moze sve ostale predsjedničke kandidate "pojesti za doručak", ali na njegovu žalost - ta sučeljavanja su moguća tek u drugom krugu izbora.

c) Onaj koji glasa za Jurčevića sigurno može znati na čemu je, jer ovaj kandidat još od vremena "hrvatskog proljeća", zastupa nepromjenjen politički stav i podržava iste moralne i društvene vrijednosti.
Jurčević ce zbog toga, zasigurno imati svoje "stalne birače", ali i one koji ga radi različitih stavova - "apriori" odbacuju.


PROTIV Jurčevića: a) POTENCIRANJE PROŠLOSTI b) POLITIČKO NEISKUSTVO c) ZMAJSKI PARADOKS

a) Zasigurno su hvale vrijedni
Jurčevićevi napori oko rasvjetljavanja istine i drugom svjetskom ratu i Bleiburgu, no čini nam se da bi upravo to mogao biti njegov najveci hendikep na predstojećim izborima, posebice kod mlađe izborne populacije. Dojma smo da su ljudi u Hrvatskoj siti "kopanja po prošlosti" i bilo kakvih povijesnih usporedbi i podjela te da je koncentracija većine birackog tijela usmjerene prema gospodarskim i svakodnevnim praktičnim temama.

b)
Jurčević je jedini kanidat "nepolitičar", čovjek koji nikada nije bio članom nijedne stranke niti partije, što je zasigurno pohvalno, ali kao što su stari ljudi rekli "politika je kurva" te se u politici nažalost treba držati nekih ustaljenih pravila, što iskusni političari najbolje znaju. Kako će se Jurčević snaći u toj situaciji - veliko je pitanje... možda mu pomogne izreka da se "budućnost može samo tad kvalitetno kreirati kad se poznaje prošlost", što i sam više puta naglašava. A tu mu zaista nitko nije ravan.

c) Pošto ni uz najbolju volju nismo uspjeli "iskopati" nikakav Jurcevicev skandal ili gospodarsku aferu, ostaje nam samo spomenuti stanoviti paradoks, koji proizlazi iz cinjenice da je Jurcevic dugogodisnji clan tzv. "Družbe hrvatskog zmaja" (ciji je clan i Milan Bandic npr.). Podatak je to koji malo zbunjuje, s obzirom na
Jurčevićevo "katoličko poimanje života", jer poznato je da se pojam "zmaja" u krsćanskim spisima uvijek povezuje sa - Sotonom....


4. INTERVIEW SA JOSIPOM JURČEVIĆEM

Donosimo interview, koji je Josip Jurčević nedavno dao "Glasu Slavonije":

Što Vas je potaklo na kandidaturu za Predsjednika Republike?
Hrvatska ima sve objektivne pretpostavke da bude stabilna i sigurna zajednica životno zbrinutih i sretnih ljudi. Naime, hrvatska ima velika prirodna bogatstva i ekološku očuvanost, te izuzetan geopolitički položaj i socijalni kapital. Međutim, mi tonemo u sve dublju krizu koja nam prijeti još većim siromaštvom, socijalnim kaosom i nacionalnom dezintegracijom. Glavni uzrok ovog stanja su neuspješne upravljačke strukture, koje su krajnje korumpirane i neodgovorne, te nesposobne voditi bilo kakvim pozitivnim promjenama.
Stoga je u hrvatskim državnim i društvenim institucijama, od vrha do dna, nužno izvršiti duboku duhovnu i upravljačku preobrazbu, a to mogu samo stručne, moralne i socijalno odgovorne osobe. Pripadam krugu takvih osoba i smatram da će izborom mene za Predsjednika Republike Hrvatske započeti proces tih dubokih promjena.

Zagovarate predkampanju u kojoj bi se okupili svi nezavisni kandidati i potom istaknuli samo jednog zajedničkog. Možete li pojasniti ideju predkampanje i imate li povratnih informacija drugih nezavisnih kandidata?
Hrvatski izborni sustav je partitokratski, pa potiče korupciju i neodgovornost, te onemogućava utjecaj građana na vlast. Model predkampanje omogućuje da narod, a ne stranke, kandidira jednog neovisnog nacionalnog kandidata koji bi bio favorit predsjedničkih izbora. Međutim, niti jedan tzv. neovisni kandidat nije prihvatio primjenu predkampanje, što znači da nisu dorasli situaciji, ili su „nezavisni“ po zadatku interesnih skupina koje namjeravaju do kraja opljačkati i na druge načine upropastiti Hrvatsku.

Oštro ste kritizirali dogovor Kosor-Pahor, usporedivši čak premijerkin postupak s onim Pavelićevim kada je hrvatski teritorij "izručio" Talijanima. Što konkretno zamjerate predsjednici Vlade?
Sadašnja predsjednica Vlade je najgrublje prekršila odluku Sabora i ušla je u politički trgovački proces koji će – ako se žurno ne spriječi - dovesti do protupravnih gubitaka hrvatskog teritorija, ne samo sa Slovenijom, nego i sa drugim susjednim državama. Svi koji sudjeluju u takvom postupanje moraju znati da to nužno nosi najtežu povijesnu, političku i pravnu odgovornost, jer se to u uljuđenom svijetu označava veleizdajom vlastite države.
Nažalost, naša povijesna iskustva obiluju takvim slučajevima. Osim Pavelića, slično su nakon Drugog svjetskog rata postupali i istaknuti komunisti u Hrvatskoj, koji su nestručno i neodgovorno poklanjali hrvatski teritorij za svoje sitne osobne probitke.

Kakvo rješenje spora sa Slovenijom predlažete?
Isključivo na temelju primjene međunarodnog prava pred postojećim za to nadležnim međunarodnim sudom. Sve drugo vodi nizu opasnih destabilizacija – domicilnih, regionalnih i širih međunarodnih. Ako sadašnje hrvatske i slovenske, a uglavnom neprosvijećene i naslijeđene komunističke strukture, nisu u stanju postupati civilizirano, granični slučaj treba zamrznuti dok u Hrvatskoj i Sloveniji ne zaživi demokracija i odgornost.

Na čemu bi temeljili svoju politiku ukoliko dođete na Pantovčak?
Svakako na civilizacijskim načelima i vrijednostima koje su jasno određene u hrvatskom Ustavu, a koje su u proteklih desetak godina u velikoj mjeri derogirane s teškim negativnim posljedicama po hrvatsko društvo i državu. Cilj je vratiti dignitet važnoj instituciji Predsjednika države, te sa svim propisanim ovlastima utjecati na odgovorno djelovanje državnih institucija i pojedinaca u njima. Na taj način bi i građani iznova osvijestili potisnuti ponos i identitet, te bi se djelotvornije uključili u upravljanje državom koju su stvarali i obranili, jer bez značajnog sudjelovanja građana sigurno neće doći do boljitka u Hrvatskoj.

Biste li iskoristili predsjednički autoritet za promjenu naziva Trga maršala Tita?
Nakon pola stoljeća sveopće pustoši koju je duhovno i materijalno ostavio komunistički totalitarizam, hrvatsko društvo je 1990. g. napokon zakoračilo u potpuno novu građansko-demokratsku paradigmu i počelo se vraćati svojem tradicionalnom višestoljetnom identitetu. No, taj proces u svakom pogledu – vrijednosnom, gospodarskom, političkom itd. – onemogućavaju ili usporavaju naslijeđene komunističke strukture. Jedna od bitnih razina događa se i na simboličkoj razini hrvatskog javnog prostora, u kojem se svim silama nastoje osobe, događaji i simboli komunističkog totalitarizma prikazivati poželjnima.
Tako je i najparadoksalnije da se Tito – kao kult osoba jugoslavenskog totalitarizma i deseti svjetski masovni mega-ubojica cijelog 20. stoljeća – već dvadesetak godina održava, ne samo u medijima i kulturi, nego i u nazivima ulica i trgova, kao neka univerzalna vrijednost.
Stoga, puno suočavanje hrvatskog društva sa zločinačkom komunističkom prošlošću predstavlja jedan od preduvjeta za duhovnu i drugačiju obnovu u Hrvatskoj, bez koje nema nikakvog prosperiteta. Odnosno, hrvatskom društvu je, ako želi biti građansko, demokratsko, pluralno i uspješno, nužna cjelovita dekomunizacija, u kojoj važan dio predstavlja javna detronizacija kulta mega zločinca Tita. U tom cijelom procesu, javni utjecaj i odgovornost Predsjednika države je golema.

Ali, formalno, promjena naziva trgova i ulica je u nadležnosti lokalnih vlasti. No, u slučaju jednog od najljepših trgova u srednjoj Europi, u Zagrebu, to zdušno sprječava gradonačelnik i gradske vlasti, što građanima zorno svjedoči koga su dosad birali i koga ne smiju ubuduće birati.



5. PREDIZBORNI VIDEO




6. Osvrt stručnjaka za komunikaciju i NLP Saše Tenodija na rad kandidatovog PR-stožera, kroz analizu ključne Josipovićeve izjave

JURČEVIĆ: "Hrvatska ima sve pretpostavke da bude stabilna i sigurna zajednica u kojoj žive uspješni, životno zbrinuti i sretni ljudi, ali da bi ona zaista takvom postala , nužno je započeti s procesom dubinske institucijske preobrazbe i vratiti povjerenje građana u upravljačke strukture. Za novu demokratsku paradigmu potrebni su novi, nepotrošeni ljudi, koji su se već dokazali stručnim, moralnim i socijalno odgovornim društvenim djelovanjem".


"Hrvatska ima sve pretpostavke

Koje su to točno pretpostavke koje bi učinile Hrvatsku stabilnom i sigurnom zajednicom – nedostaje referenca


da bude stabilna i sigurna zajednica…“

Autor teksta pretpostavlja kauzalnost stabilnosti i sigurnosti. Svi znamo da Hrvatska trenutno nije stabilna, ali da li to nužno znaèi da nije sigurna? S obzirom da se pojam sigurnosti u glavi čitatelja veže na pojam stabilnosti tj., nestabilnosti, èitatelj stvara zakljuèak da je država trenutno nesigurna za život.


u kojoj žive uspješni, životno zbrinuti i sretni ljudi, ali da bi ona zaista takvom postala ,

Autor pretpostavlja da u Hrvatskoj postoje uspješni, zbrinuti i sretni ljudi, ali ne još…barem ne do trenutka u kojem gospodin Jurčević postane predsjednikom (autor se vješto poigrava s temporalnim pretpostavkama)


, nužno je započeti s procesom dubinske institucijske preobrazbe i vratiti povjerenje građana u upravljačke strukture

Autor teksta implicira na zakljuèak da su graðani Hrvatske izgubili povjerenje u apsolutno sve državne institucije i upravljaèke strukture.


Za novu demokratsku paradigmu potrebni su novi, nepotrošeni ljudi, koji su se već dokazali stručnim, moralnim i socijalno odgovornim društvenim djelovanjem".

Autor u ovoj rečenici pretpostavlja da je gospodin Jurčević nepotrošen kao i to da je dokazao svoju pozitivnu vrijednost u svim kontekstima u kojima je do sada djelovao (primarno se odnosi na ove navedene).


S obzirom da se radi o izuzetno dobrom primjeru, najviše iz razloga što je upotrebljeno dosta temporalnih pretpostavki, zatamniti ću riječi koje Vas čitajući tekst navode na zbunjenost u vremenu što daje tekstu hipnotički i utjecajniji prizvuk.

"Hrvatska ima (sada) sve pretpostavke da bude (da postane u budućnosti) stabilna i sigurna zajednica u kojoj žive (sada, trenutno) uspješni, životno zbrinuti i sretni ljudi, ali da bi ona zaista takvom postala (kondicional), nužno je započetipotrebni su (sada) novi, nepotrošeni ljudi, koji su se već dokazali (prošlost) stručnim, moralnim i socijalno odgovornim društvenim djelovanjem". (sada - i to je imperativ) s procesom dubinske institucijske preobrazbe i vratiti povjerenje građana u upravljačke strukture. Za novu demokratsku paradigmu

Tekst je strukturalno dojmljiv i vidljivo je da je netko dobro upućen u to što radi, ali s obzirom da ima podosta nejasnih pojmova morao sam smanjiti ocjenu.

Ocjena teksta: vrlo dobar (4)


7. Zaključak

Jurčevićeva pobjeda na ovim izborima, bila bi senzacija ravna tome, da Šibenik prestigne Dinamo i osvoji titulu prvaka Hrvatske. No, u politici, kao i u nogometu, uvijek su moguća iznenađenja, pa tako ostavljamo i ovom, zasigurno kvalitetnom i nepravedno medijski zapostavljanom kandidatu - ipak otvorenu mogućnost za ulazak u drugi krug. Da bi to postigao, ključna će biti "borba na desnici", između njega i Miroslava Tuđmana, jer se ta dva kandidata bore za uglavnom isto glasačko tijelo.

Izvor: portal HR.SVIJET Posjetite ovaj portal koji je bitan izvor informacija za izvandomovinsku Hrvatsku.
http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=829:dan-josipa-jurevia-intelektualac-katolik-i-humanist&catid=7:predsjednicki-izbori&Itemid=73

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE