Odlučuje polovica birača na izborima

U četvrtak u ponoć i službeno počela utrka za trećeg hrvatskog predsjednika. Novi šef države treba dobiti potporu polovice birača izašlih na izbore, a ako nijedan od kandidata ne pobijedi u prvom krugu, 10. siječnja održava se drugi izborni krug

U četvrtak u ponoć i službeno je počela izborna promidžba za pete predsjedničke izbore, koji će se održati 27. prosinca. Za trećega hrvatskog predsjednika kandidirala se 21 osoba, no sedam ih Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) nije podnijelo dovoljan broj potpisa građana, a dvojica su odustala od kandidature.
DIP je u srijedu pravovaljanima proglasio 12 kandidatura i njihov popis objavio u svim dnevnim novinama. Petero kandidata na izbore izlazi s potporom stranaka - Andrija Hebrang kao kandidat HDZ-a, Ivo Josipović SDP-a, Vesna Pusić HNS-a, Damir Kajin IDS-a te Slavko Vukšić kao kandidat Demokratske stranke slavonske ravnice. Nezavisnih kandidata ima sedam, a to su: Nadan Vidošević, Milan Bandić, Dragan Primorac, Miroslav Tuđman, Josip Jurčević, Boris Mikšić i Vesna Škare Ožbolt.
Na izborima 1992. bilo je osam kandidata, 1997. trojica, 2000. devet, a 2005. ih je bilo 13.
O novom predsjedniku Republike pravo odlučivanja ima 4,47 milijuna hrvatskih birača, od čega ih 405.092 ima prebivalište izvan Hrvatske. Da bi novi šef države bio izabran, treba dobiti potporu polovice birača izašlih na izbore, a ako nijedan od kandidata ne pobijedi u prvom krugu, dva tjedna kasnije, 10. siječnja, održava se drugi izborni krug u kojem građani odlučuju između dvoje kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova. Predsjednikom postaje kandidat koji u drugom krugu osvoji više glasova od protukandidata, a na dužnost stupa u četvrtak, 18. veljače 2010., kada istječe drugi mandat predsjedniku Stjepanu Mesiću.
Prema Ustavu, novi predsjednik polaže prisegu pred članovima Ustavnog suda, a od prvih predsjedničkih izbora 1992. predsjednička inauguracija tradicionalno se održava na Trgu svetog Marka, gdje su u prijašnjim stoljećima prisegu polagali i hrvatski banovi.
Mandat hrvatskog predsjednika traje pet godina i svatko ima pravo biti izabran na dva mandata, kao što je, uz Mesića, bio i prvi predsjednik Franjo Tuđman. Njega je 1990. za predsjednika izabrao Sabor, a na neposrednim je izborima biran 1992. i 1997. godine. Drugi Tuđmanov mandat prestao je njegovom smrću 10. prosinca 1999., nakon čega je 7. veljače 2000. u drugom izbornom krugu za novog predsjednika izabran Stjepan Mesić. Do njegove inauguracije 18. veljače 2000. dužnost predsjednika Republike privremeno su, sukladno Ustavu, obnašali predsjednici Sabora Vlatko Pavletić i Zlatko Tomčić.
Predsjednički kandidati na promidžbu će potrošiti oko pet milijuna kuna, dok će Bandićeva kampanja, prema nekim procjenama, stajati znatno više. Svi kandidati koji na izborima osvoje najmanje 10 posto glasova imaju pravo na 250.000 kuna kao naknadu za troškove.

Kandidati
Milan Bandić, nezavisni
Andrija Hebrang, HDZ
Ivo Josipović, SDP
Josip Jurčević, nezavisni
Damir Kajin, IDS
Boris Mikšić, nezavisni
Dragan Primorac, nezavisni
Vesna Pusić, HNS
Vesna Škare-Ožbolt, nezavisna
Miroslav Tuđman, nezavisni
Nadan Vidošević, nezavisni
Slavko Vukšić, DSSR

Kampanja traje 37 dana
Izborna promidžba traje do 25. prosinca u ponoć, kada nastupa izborna šutnja koja traje do zatvaranja birališta, 27. prosinca, u 19 sati. U slučaju drugog kruga, dvoje plasiranih kandidata nastavljaju kampanju do 8. siječnja. Uoči prvog kruga službena kampanja trajat će 37 dana, što je znatno dulje nego je bio slučaj uoči izbora 2005., kad je kampanja trajala samo 13 dana. DIP je izvijestio da birači do 12. prosinca mogu provjeriti popise birača radi eventualne izmjene i dopune, jer nakon tog roka provjera više neće biti moguća.

Provjera mobitelom i internetom
Ministarstvo uprave preporuča građanima da svoje podatke o upisu u popis birača provjere na internetskoj stranici www.uprava.hr, a to mogu učiniti i telefonom ili osobnim dolaskom u ured državne uprave. Korisnici T-mobile i VIP-net mreže svoje podatke iz popisa birača mogu pogledati upisom MBG-a u SMS-poruku na broj 5454. [B. B.]

Proglašava zakone, sukreira vanjsku politiku...
Prema Ustavu, predsjednik Republike predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine o redovitom i usklađenom djelovanje državne vlasti, o njezinoj stabilnosti te odgovara za obranu teritorijalne cjelovitosti i nezavisnosti. Predsjednik ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, a nakon izbora, mora istupiti iz svoje stranke. Predsjednik proglašava zakone koje je donio Sabor, a pred Ustavnim sudom ima pravo pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona. Kao vrhovni vojni zapovjednik, predsjednik Republike imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, a zajedno s Vladom surađuje u oblikovanju i vođenju vanjske politike, imenuje diplomatske predstavnike i prima vjerodajnice stranih veleposlanika. Ustav predsjedniku daje ovlast da s Vladom surađuje u usmjeravanju rada obavještajnih službi te da s premijerom supotpisuje imenovanje njihovih čelnika. Predsjednik raspisuje izbore za Sabor i saziva ga na prvu sjednicu te povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uživa povjerenje većine zastupnika. Pravo predsjednika je i predlaganje održavanja sjednica Vlade radi razmatranja određenih pitanja te pravo pomilovanja osuđenih osoba i dodjela odlikovanja. Ustav predsjedniku Republike daje imunitet te on ne može biti pritvoren ili kazneno gonjen bez odobrenja Ustavnog suda, pred kojim Sabor dvotrećinskom većinom glasova može pokrenuti postupak opoziva predsjednika ako smatra da je svojim djelovanjem povrijedio Ustav.

Marijan Lipovac

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE