ATEIZIRANI MEDIJI NAM 'PREVODE' PORUKU BISKUPA HBK
Biranje predsjednika države je odgovorna građanska dužnost
| Poruka biskupa Hrvatske biskupske konferencije u povodu izbora za predsjednika Republike Hrvatske |
Draga braćo i sestre!
1. Povodom najavljenih izbora za predsjednika Republike Hrvatske pozivamo vas, katoličke vjernike, da tim izborima pristupite svjesno i odgovorno, kako biste svojim glasom učinkovito pridonijeli daljnjemu razvoju naše Domovine. Nadamo se da će ovu našu Poruku rado razmotriti i drugi hrvatski građani koji otvorena duha i dobre volje traže istinski boljitak društva u kojemu živimo.
Biranje predsjednika države nije samo biračko pravo, nego i odgovorna građanska dužnost i ustavna mogućnost ostvarivanja demokratskih sloboda koje su u našoj Domovini stečene uz velika nastojanja i nesebične žrtve ne samo našega, nego i prijašnjih naraštaja.
Crkva, sa svoje strane, "smatra hvale i poštovanja vrijednim djelo onih koji se radi služenja ljudima posvećuju dobru države te na sebe uzimaju teret odgovornosti" (Gaudium et spes, 75).
2. Prema Ustavu Republike Hrvatske, predsjednik Republike Hrvatske, kao državni poglavar: "predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu"; "brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti"; "odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske" (Članak 93.).
U skladu s time, mi vas, dragi vjernici, potičemo da između kandidata izaberete onu osobu koja svojim životom i javnim djelovanjem najviše odražava državničku mudrost i sposobnost.
a) Predsjednik Države, odgovorno predstavlja cjelokupnu hrvatsku stvarnost, vodeći brigu da svojim pristupom i stavovima očituje ponajprije ljubav prema Domovini. Upravo njegova ljubav prema svemu što zovemo 'dušom' hrvatskoga naroda i države jamči da će kao predsjednik posvetiti brigu vrijednostima naše nacije i promicanju sadržaja i simbola tih vrijednosti. Očekuje se da on mudro i dosljedno vrjednuje vanjska očitovanja državnosti, osobito ujedinjujući nutarnju snagu naroda - u Domovini i inozemstvu - davanjem važnosti spomen-danima, znakovlju i zalaganju da se drugima prenesu dragocjenosti na kojima je izgrađena suverena hrvatska Država i njezin nacionalni identitet.
b) Predsjednik je jamstvo nacionalnoga jedinstva, sloge i skladnoga suživota svih građana. Zato mora pomno izbjegavati sve čime bi mogao stvoriti dojam da je predstavnik samo nekih građana i njihovih nazora, jer bi time zanemario cjelinu hrvatskoga bića, izrasloga na kršćanskoj baštini. Dužnost mu je, ne samo poštivati autonomiju i podjelu državne vlasti, nego i bdjeti da subjekti vlasti na primjeren način vrše njima povjerenu zadaću, imajući na srcu služenje drugima, naročito najugroženijima.
c) Predsjednik je uporišna točka za čuvanje neovisnosti Republike Hrvatske i ni jednim svojim postupkom ne smije dovesti u pitanje njezinu teritorijalnu cjelovitost, osobito davanjem ustupaka na račun državne suverenosti radi postizanja kratkoročnih gospodarstvenih ili drugih ciljeva. U pripremanju ulaska naše države u europske integracije i razne oblike međunarodne suradnje, obveza je predsjednika prepoznati na koji se način treba čuvati hrvatska suverenost i prepoznatljivost njezinih vrijednosti.
3. Polazeći s kršćanskih stajališta i nalazeći se unutar hrvatskih kulturalnih okolnosti, smatramo da predstavljati i zastupati Hrvatsku na dobro njezinih građana može onaj predsjednik koji u svojoj službi poštuje i štiti kršćanska načela te načela naravnoga zakona obrane i zaštite ljudskoga života od začeća do naravne smrti, dostojanstvo braka i obitelji te slobodni izbor vjerskoga odgoja i vjeronauka u školi.
Jednako tako, predsjednik Republike mora biti čovjek kojemu je stalo da društvo živi na istini o prošlosti, kako tumačenja - oslonjena na neistine - ne bi bila izvorom novih sukobljenosti i razdora u nacionalnome tkivu. Predsjednik je dužan zalagati se za cjelovitu istinu o agresiji na Domovinu i o njezinoj obrani od 1991. do 1997. godine.
Osim toga, u kontekstu sadašnje hrvatske zbilje, veoma je važno da budući predsjednik Republike ne samo nedvosmisleno zastupa osudu zločina fašizma, nacizma i komunizma, nego da se - ulažući svoj autoritet i ovlasti - na osobit način založi za osvjetljavanje nedjela komunističkoga režima, kao što su to učinile zemlje članice Europske unije, te za otklanjanje suvremenoga hrvatskoga društva od nasljeđa komunističke ideologije koja se još uvijek želi prikazati u dopadljivu svjetlu, iako iz toga razdoblja naše društvo nosi nezacijeljene rane i sjeme mnogih sadašnjih poteškoća.
Od kandidata koji će vjernicima kao i svim građanima koji cijene vrijednosti, bitne za oblikovanje hrvatskoga nacionalnog bića, biti prihvatljiv za dužnost predsjednika Republike očekuje se da će isticati važnost neradne nedjelje, ponajprije kao duboke kulturološke zbilje našega naroda. Isto tako, vjernici i svi građani imaju pravo očekivati da predsjednik Republike bude iznimno osjetljiv za socijalnu pravednost; da se suprotstavlja svemu što priječi istinsko blagostanje, napredak i radost hrvatskih ljudi, od korupcije, gospodarskih malverzacija do širenja pošasti droge i drugih ovisnosti, na poseban način među djecom i mladima. Vjernik i svaki odgovorni građanin svoj će glas dati onoj kandidiranoj osobi koja poštuje dar ljepote Božje prirode kojoj se u Hrvatskoj divimo, kojom se ponosimo i Bogu za nju zahvaljujemo. Ona nije dana na rasprodaju ni na raspolaganje pojedincima koji u određenome vremenu obnašaju vlast u našoj državi.
4. Znamo da birače može zbuniti brojnost kandidata za predstojeće izbore. Svjesni smo da će - ponekad i namjerno - biti rečeno da birači nemaju koga birati te da se ionako ništa ne može promijeniti. Često se i nama biskupima prigovara da su kriteriji koje ističemo previsoki te da nema kandidata koji bi ih ispunjavali. Važno je ne podleći napasti malodušja i ravnodušnosti. Uvijek među kandidatima ima prikladnijih i manje prikladnih.
Dužnost nam je upozoriti vas da se ne dopustite zavesti slatkorječivošću, dojmom koji se pojačava medijskim umijećima, a ujedno želimo da se u masovnim medijima, osobito javnim, svima omogući da svoja stajališta i uvjerenja objektivno, ravnopravno i dolično iznesu javnosti. Dobro znamo da mediji imaju veliku odgovornost za ostvarenje poštenoga natjecanja, ali i da mogu biti ispod razine te odgovornosti te se ponašati navijački i pristrano. Ne dajte se time zavesti ni pokolebati! U konačnici birate - vi!
Stoga vas i potičemo da se ne odričete prava slobodnoga izbora. Naša je vjernička obveza što bolje upoznati kandidate i, nakon što smo se dobro informirali i molili na nakanu ispravnoga izbora, glasovati u skladu sa svojom savješću i s dubokim pouzdanjem da Bog vodi našu povijest, otkupljenu žrtvom, smrću i uskrsnućem Gospodina našega Isusa Krista.
5. Politička aktivnost, kao skrb za opće dobro, časno je i prijeko potrebno služenje u zajednici, a oni koji se bave tim zvanjem moraju se truditi sačuvati i promicati dostojanstvo i čast zvanja političara koje je često poljuljano. Posebice se to događa za vrijeme predizborne promidžbe, kada postoje veća iskušenja neprimjerenoga i nekorektnoga postupanja prema političkim protivnicima. Častan i odgovoran političar u svojim nastupima drži se sadržaja i programa koji zastupa, a izbjegava osobna vrijeđanja, neistine i klevete koje štete i njemu i društvu u cjelini.
Od predsjedničkih se kandidata očekuje da, poštujući Ustav i zakone, nikada ne dopuste vlastitu korist pretpostaviti zajedničkomu dobru, u duhu napisa na ulazu u dvoranu Velikog vijeća pri Kneževu dvoru u Dubrovniku: "Zaboravite osobne stvari, brinite se za javne." ("Obliti privatorum, publica curate"). Sjetite se i riječi Svetoga pisma: "Izaberi između svega puka ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane, koji mrze mito, te ih postavi za glavare puku." (Izl 18, 21)
Pozivamo vas da u predizbornim danima žarko molite za slogu i napredak naše Domovine i preporučite je zagovoru one koju vjekovima nazivamo Kraljicom i Odvjetnicom Hrvatske. Kako vas, vjernike, tako i sve ljude dobre volje potičemo i ohrabrujemo na izvršenje svoje građanske i kršćanske dužnosti na predstojećim predsjedničkim izborima.
Vaši biskupi
Zagreb, 23. studenoga 2009.
P.S.
Svjesni da 'lijevo' orjentiranim biračima nije ni bitna poruka biskupa, sorosevski mediji u Hrvatskoj su požurili tzv. konzervativnom biračkom tijelu ciljano pojasniti, protumačiti skoro prevesti što su biskupi zapravo htjeli kazati. Kao vjernici nisu baš dorasli razumjeti poruku svojih biskupa?! I kad su dekodirali nejasnu biskupsku poruku, ispada kako naputak biskupa upućuje ni na kog drugog nego na Andriju Hebranga, M. Bandića i eventualno D. Primorca.
Nekad je narod imao refleks automatskog prevođenja takvih sorošijanskih naputaka: štogod ti kažu ili sugeriraju takvi mediji - postupi obrnuto i na pravom si putu. Ovaj put to bi izgledalo otprilike ovako: slažemo se s medijima, Kajina, Pusićku, Josipovića pa i V. Š. Ožbolt ne trebamo ni dovoditi u kontekst poruke. Hebranga, Bandića i Primorca nemojmo ni slučajno doživjeti kao poželjne predsjednike kršćanske, katoličke Hrvatske.
Kako bi to bilo da biskupi sugeriraju izbor onoga koji je digao ruku u Saboru za umjetnu oplodnju ili onoga koji je sjedio u Vladi koja je takav zakon pripremila. Kako sugerirati izbor onih koji su se odrekli svojih kolega, prijatelja, svog ratnog zapovjednika u ime 'viših ciljeva', nekakvih euroatlantskih integracija?? Zar biskupi mogu primjerice sugerirati izbor M. Bandića koji je cijeli život, od rane mladosti, ministrantsko odjelce zamijenio ni manje ni više nego dugom crvenom haljom, onoga kojemu cilj opravdava sredstvo. Ne vjerujem!!! Polovica biskupa u RH i BiH su mi predavali teološke ili filozofske predmete na bogosloviji i znam iz 'prve ruke' da im takvo što ne pada napamet. Praktičnom katoliku je jasno o čemu je riječ kad 'pavićevci' u pomoć pozovu don Grubišića pa i Rebića kao potvrdu svojih naklapanja.
Mikšić i Vukšić se nisu ni trudili biti doživljeni kao kandidati kojima je stalo do mišljenja biskupa. Vidoševića se percipira kao kloniranog Mesića glede ovog pitanja, pa nam ostaju samo M. Tuđman i Josip Jurčević. A Jurčevića Jutarnji i slične tiskovine ni ne spominju, što će vjerujem, svima nama koji smo zadržali naviku obrnutog čitanja poruka iz globaliziranog svijeta, biti jasan signal koji se kandidat najbolje uklapa i u kriterije koje je prije mjesec, dva pobrojao Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa koncila, i u poželjne osobine budućeg predsjednika koje su naznačili biskupi u svojoj poruci. Kako bilo, katolici će u prvom krugu glasovati po savjesti, s porukom ili bez poruke biskupa, makar se u drugom krugu opredjeljivali vođeni načelom 'manje loše' opcije.
Primjedbe