RAZGOVOR: PROF. JURČEVIĆ, HRVATSKI LIST

1.Kakvu presudu očekujete za Antu Gotovinu i drugu dvojicu generala u Haagu? Je li suđenje njima na tragu povijesne presude za događaje u Hrvatskoj od 1991. do 1995.?

Haški tribunal je prvenstveno političko sudište, na kojem se ostvaruju različiti geopolitički i drugi interesi koji su, protivno povijesnoj istini, odredili da se na prostoru bivše Jugoslavije događao građanski rat s ravnotežom krivnje svih država-aktera.

Stoga, iz pozornog praćenja samih suđenja te svih igara koje se događaju na Haškom tribunalu i oko njega, nažalost, može se s velikom pouzdanošću očekivati teža osuđujuća presuda i za Antu Gotovinu i drugu dvojicu generala, kao i za šestoricu Hrvata iz BiH.

2. Kratki komentar o slučaju generala Gotovine.

Ante Gotovina je jedan od heroja i glavnih višestrukih simbola Hrvatskog domovinskog rata. On je bio mladi dragovoljac, domoljub koji je došao iz hrvatskog iseljeništva i zbog izuzetnih ratnih zasluga je trebao imati dugogodišnju vrhunsku vojnu karijeru u Hrvatskoj. Namjesto toga, Ante Gotovina je pretvoren u pravosudni i javni zločinački slučaj. Sada je potpuno razvidno da su u takvom „pakiranju“ hrvatskoj državi, Gotovini, kao i drugim hrvatskim herojima sudjelovale tri osnovne skupine: upravljačke strukture u Hrvatskoj koje su nasljeđene iz komunističke Jugoslavije, neki međunarodni interesni krugovi i – vrijeme je i to javno reći – ključni dijelovi tzv. obrane Ante Gotovine.

3.Kratki komentar presude Norcu (sve zajedno 19 godina).

Sve što je načelno rečeno za Antu Gotovinu vrijedi i za Mirka Norca, kao i za većinu drugih manje poznatih „slučajeva“ kojima se po sličnim kriterijima sudi u Hrvatskoj.

4. Kako tretirate Jasenovac, a kako Bleiburg?

Jasenovac i Bleiburg su simboli teškog ratnog i poratnog stradalništva vezanog za Drugi svjetski rat. Međutim, oni koji i danas upravljaju Hrvatskom, još uvijek onemogućavaju objektivna znanja i suočavanje hrvatskog društva s tim tragičnim iskustvima. Simboliku Jasenovca i Bleiburga nadalje zlorabe kako bi održavali razdor i među sadašnjim hrvatskim naraštajima, pripremajući tako ponavljanje negativnih iskustava iz hrvatske povijesti, kako fizičkih stradavanja tako i svih štetnih posljedica nesuverenosti institucija hrvatske države i društva.

5. Trebaju li ili ne ostati vjerska obilježja u prostorijama državnih tijela?

Raspelo je općeprihvaćeni civilizacijski simbol spremnosti čovjeka na podnošenje muke i žrtve za ostvarivanje općeg dobra. Prema tome, svi ljudi dobre volje, vjernici i ateisti, raspelo poistovjećuju s najvišim stupnjem zajedništva i socijalne solidarnoisti. Stoga se trebamo zapitati, zar su vrijednosno-duhovna kriza i destruktivni nagon onih koji upravljaju Hrvatskom došli do tako kritične razine da više nemogu u javnom prostoru vidjeti ni temeljne simbole dobra. Pritom je posebno znakovito podsjetiti na činjenicu da su hrvatski branitelji, vjernici i ateisti, spontano stavljali raspelo oko vrata krećući u obranu hrvatske države od srbijanske agresije. Tko to sjedi u institucijama državnih tijela Republike Hrvatske?

6. Ocijenite stanje u hrvatskim medijima?

Suglasan sam s ocjenama međunarodnih stručnjaka o katastrofalnom stanju medijskih sloboda u Hrvatskoj. Odnosno, mediji su dio korpucijskog sustava u Hrvatskoj, a nesloboda najizravnije pogađa većinu novinara, koji su prinuđeni pokoravati se direktivama vlasnika medija.

7. Treba li privatizirati preostalu nacionalnu imovinu i je li je uopće trebalo privatizirat?

Pirvatizacijski model u Hrvatskoj uspostavljen je u završnim godinama postojanja komunističke Jugoslavije i nadalje se razvijao. Cilj je bio - što god se događalo s Jugoslavijom i komunizmom – da tadašnji gospodari očuvaju moć i u novim okolnostima. To se nažalost i dogodilo. Dakle, proces privatizacije nama ni socijalni niti nacionalni legitimitet, nego se radi o legaliziranoj pljački zajedničke, nacinalne imovine. Kad postanem Predsjednik Republike Hrvatske, zauzimat ću se za što je moguće veće ispravljanje svih negativnosti koje su nastale privatizacijskom pljačkom.

8. Treba li mijenjati zakon o umjetnoj oplodnji i imaju li djeca rođena potpomognutom oplodnjom pravo znati tko ima je otac?

Kao i mnogi drugi zakoni i odluke u Hrvatskoj, tako je i ovaj zakon - pri donošenju i nakon toga - nosio niz nepotrebnih opterećenja. Uopće se nije bavilo uzrocima, npr. Zašto je tako visok postotak muške i ženske neplodnosti u Hrvatskoj, te kako to smanjivati u budućnosti. Biološko podrijetlo je dio osobnog i socijalnog identiteta svake osobe, te pravo na znanje o tome predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava koja su neotuđiva.

9. Postoji li aktualna opasnost integracije Hrvatske u Zapadni Balkan, a ne u EU?

Proces ponovnog utapanja Hrvatske u tzv. Zapadni Balkan, ili Euroslaviju, je ušao u završno razdoblje. Iako se o tome javno šuti, nedvojbeno smo već sada ponovno postali veliki zarobljenici tog kruga u kulturološkim, mentalitetnim, estradnim, informativnim, gospodarskim, sigurnosnim, športskim i brojnim drugim sastavnicama. Preostalo je još samo donošenje ključnih političkih akata, za koje se čeka, tj. stvara prigoda. Krajnje je vrijeme da javno progledamo i tome se suprotstavimo, kako ne bismo opet bili guske u magli.

10.Je li Hrvatska uistinu toliko korumpirana država koliko joj se predbacuje i je li korupcija više raširena u Hrvatskoj, nego li u drugim europskim zemljama?

Korupcija i sveopća neodgovornost su glavno ishodište i proizvođač svih negativnosti koji se događaju u Hrvatskoj. Oni su sredstvo i metodologija dekonstrukcije cjelokupnog hrvatskog državnog i društvenog života. Proces smanjivanja korupcije i povratak odgovornosti je preduvjet bilo kojeg pozitivnog pomaka u Hrvatskoj, a to se neće dogoditi bez temeljitih kadrovskih promjena u cijeloj upravljačkoj institucijskoj piramidi, od vrha do dna.

11. Podržavate li krizni porez?

Povećavanje poreznih opterećenja je još jedan katastrofalan potez „naših“ neuspješnih upravljača. Općepoznata je činjenica i svjetsko iskustvo da rješavanju gospodarske krize, pored ostalih mjera, pridonose samo porezna rasterećenja, a u nekim gospodarskim dijelovima i potpuno oslobađanje od poreza i državne stimulacije.

12.Kako ocjenjujete rad hrvatske diplomacije?

Čast pojedincima izuzecima, ali sustav hrvatske diplomacije je neprekidno jedan od najneuspješnijih, najkriminalnijih, nejnemoralnijih i najskupljih dijelova hrvatske države.

13.Kako ocjenjujete Mesićevo predsjednikovanje u njegova dva mandata?

Ponovit ću što sam već javno rekao: Mesić je hrvatska prošlost koja teško može pronaći posao na suvremenom tržištu rada.

14. Kako ocjenjujete rezultate u radu na povratku Srba u Hrvatsku, a kako Hrvata na druge prostore bivše države?

To je još jedna od katastrofa političkih struktura u Hrvatskoj. Cjelokupni odnos prema povratku Srba je načelno naopak. Dio Srba koji je činio zločine ima javnu, pravosudnu, političku i novčanu potporu. S druge strane, svekoliku marginalizaciju doživljavaju Srbi koji su bili lojalni državi i društvu u kojem žive, a to se naročito odnosi na dio Srba koji su dragovoljno sudjelovali u obrani hrvatske države. Po tome su oni u istom položaju kao i većina Hrvata i drugih građana.

15. Treba li dijaspora imati pravo glasa u Hrvatskoj ili ne?

Pravo glasa hrvatske dijaspore ne temelji se samo na formalnom pravu koje im pripada po svjetskoj civilizacijskoj tradiciji hrvatskom državljanstvu, nego i po brojnim prinosima koje su nesebično davali svojoj domovini Hrvatskoj; od desetljeća njegovanja hrvatskog nacionalnog identiteta koji je bio zabranjen u Hrvatskoj, do izravne goleme materijalne, lobističke i ljudske pomoći u procesu uspostave samostalne hrvatske države i obrani njene samostalnosti od srbijanske oružane agresije.

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade