HAJDUCI S VRAN PLANINE

Nezavisne novine, Banja Luka
Mirjana Kusmuk 08.12.2007 18:52

"Republika Mijata Tomića je demokratska i djeljiva država svojih građana i pripada svima dobronamjernim koji u njoj borave. Demokratska je jer o svemu umjesto naroda odlučuje vladar - predsjednik Republike, a u interesu naroda, a djeljiva je jer osim njenih građana ovoj državi pripadaju svi ljudi koji je poštuju i priznaju".

Jedini vladar - predsjednik hajduka Vinko Vukoja, kog Albina iz milja zove "moj Matan", postao je u međuvremenu odlukom gradonačelnika Dubrovnika i počasni konzul Dubrovčana na Blidinju, a Hajdučka Republika imenovala je svoje konzule u Koloradu, Sloveniji i Švicarskoj.
Motel "Hajdučke vrleti", smješten nekoliko stotina metara od pećine Mijata Tomića u Dugom polju, glavni je grad, centar moći i sjedište vlasti Hajdučke Republike.
Ovaj danas najveći ugostiteljski objekt na Blidinju, Albina i Vinko počeli su graditi sa sto maraka u džepu. U toj hajdučiji dugo se hrana nije naplaćivala, a Albina veli da niko ljudima nije dao, da mu dobrim nisu vratili. U kolibi od drveta i kamena, čije zidove krase slike Mijata Tomića i hajdučke kubure, gostiju i pjesme nikada ne manjka, od jutra do sutra.

Vinko kaže da hajduci da bi opstali moraju slušati prirodu. Zato sumnjičavo odmahuje da će biti uspješan putni pravac probijen od Posušja do Blidinja, jer oni koji su gradili nisu slušali šta im priroda govori. A rekla je da put grade stazom koju su im konji pokazali. Jer kada u hajdučiji vjetrovi nanesu smetove, a to se desi iznenada, može vam se desiti da tu ni krivi ni dužni skončate. Samo konji su znali gdje smetova nikada nema, kaže Vinko.

Ovdje gdje se ljudi vukova ne boje, priroda je jedino što se, ako hoćeš da preživiš, poštovati i slušati mora. A domaćini, kakvih nigdje do Hercegovaca nećeš naći, upozoravaju sve putnike namjernike da ni ljeti bez bunde ne dolaze. Plahovita je planina, kažu. Zato se i mole i slave Gospu Snježnu čije svetište na Barzonji se zajedno rađalo sa Blidinjskim jezerom i Čvrsnicom.

"Budi ono što jesi i ovdje si dobro došao. Ništa ti ne znači imetak, jer kada te pokopaju imaju samo dvije riječi za tebe: bio je dobar ili loš čovjek. Pa ne rađa se čovjek zadžaba stisnutih šaka, a na onaj svijet ide raširenih dlanova", kazuje Albina, domaćica koje se nijedan kraj postidio ne bi.

Veli da je svaki čovjek bumbar koji leti u samo svom krug. Njen život počeo je u Mostaru, nastavio se u Australiji, a evo sada ga, u bumbarevom krugu, troši na krovu Hercegovine u hajdučkoj državi svoga Vinka. I ne žali se Albina, ona uživa u ulozi prve hajdučice Hercegovine. A stoji joj i ta "funkcija" i hajdučka odora. Ali baš.

Hajduci uz domaće vino, uštipke, sir, kajmak, pršut i pjesmu u Vrletima stoluju 365 dana u godini. Grgo nam uz pucketanje vatre kraj kamina priča kako je SFOR u Republiku upao na dan njenog proglašenja i donošenja Ustava. Neki božjak im dojavio da se ruši država, valjda. Grgo je 14. dijete Mikulića i otac četvoro juniora. Uz rujno vino i pjesmu hajduka za susjednim stolom, Grgo priča anegdote iz mladosti u kojoj su svi, da bi preživjeli, švercovali duhan, pa i on. Danas, veli, ovdje sirotinje više nema.

Svraćaju u Hajdučku Republiku mnogi. I onaj direktor "Jadrolinije" iz Dubrovnika, kojeg je Albina srčanikom s Blidinja izliječila, a i starac Franjo Penavić koji je bar prije 50 godina iz hercegovačkog krša otišao da traži bolji život u Americi. Franjo malo-malo pa pobjegne ženi Meksikanki i vrati se zavičaju. Po 15 dana ostaje i odlazi sa Vinkom u nabavku za hajduke ili hrani stoku na imanju iznad Vrleti. Hajduci Mijata Tomića posebno su ponosni na njegovu kćerku hercegovačke gore list koja je osobna tajnica Hilari Klinton. Kažu: "Šefica je koja pod patronatom drži 25 tajnica". Svjedoče o tome fotografije uspješne mlade Hercegovke u društvu Billa i Hillary Clinton na zidovima "Hajdučke vrleti".

I sve možeš u Hajdučkoj Republici, ali vladar Vinko, jedino o politici pričati ne da.

"U Republici Mijata Tomića zabranjeno je osnivanje političkih stranaka i svako bavljenje politikom jer ugrožava pravni poredak i zdravlje ljudi. Građani za to nemaju ni potrebe jer za njih odlučuje vladar", napisano je i u Ustavu.

Albina, svjesno kršeći ustavne odredbe, kad je čula odakle dolazimo veli: "Ako vidite Dodika, recite mu kada god dođe u Hajdučku Republiku spremiću mu šćip uštipaka zato što je on ono što jest'. Takvi su pravi hajduci. Ne povijaju se kako vjetar puše".

U Vrletima prva ustaje i zadnja na počinak odlazi najmlađa hajdučica Marija Vukoja. Ima tek 15 godina, a hajduke gosti i knjige vodi od svoje jedanaeste. Kaže Grgo da je Mariji Bog sve dao. Najbolja je u gimnaziji, najbolja u svemu čega se dohvati. "Prvakinja je Hercegovine u recitatorstvu, a na tom natjecanju ušila je čak i glumce. Kada s njom pričaš, mislit ćeš da ima 25", veli Grgo.

Majka je moli da nam zajedno kod slike Mijata Tomića poziraju, a Marija neće. Izmiče se prema onoj na kojoj je Gojko Šušak. Hajdučica, kako bi drugačije? Slatka, nasmijana i bandoglava, zna Marija što je, a i što hoće. Kako ne bi znala kada je hrabrost učila od Mijata Tomića, a herojstvo od Dive Grabovčeve. I naučila da bude hajduk, da bude ono što jeste.

Dok nam pokazuje umjetnička djela nastala u Likovnoj koloniji na Masnoj Luci, fra Petar, koji je ovom kraju dao cijeli svoj život, kaže da se ne zna od kada su ljudi nastanjivali Blidinje. Od do sada pronađenih pisanih tragova vrijedno je, veli, spomenuti darovnicu kralja Ostoje i putopis makarskog biskupa Stjepana Blaškovića.

Rastajemo se od fra Petra i hajduka. Ostavljamo ih na čuvanje Mijatu Tomiću koji ne da zuluma prirodi i Divi koja se moli da se sačuva djevičanska ljepota njene planine, kako to kazuje fra Petar.
Himnu koja nas kao braću po anarhiji povezuje pamtimo za sljedeći sastanak: "Sveti Ante platit ću ti misu, samo kaži koji naši nisu". I razumijemo - oni koji naši nisu ti i ne znaju tko su i bolje im je da u Hajdučku Republiku ne dolaze. Ovdje za njih svakako nema ničega.

Park prirode "Blidinje"

Park prirode "Blidinje" prostire se na prostoru tri općine, Posušje, Tomislavgrad i Jablanica.Središnjim njegovim dijelom dominira Dugo polje s Blidinjskim jezerom koje se smjestilo u jugoistočkom dijelu parka. Zapadnu granicu parka čini Vran planina, na jugoistoku su rijeka Neretva i planina Čvrsnica, a na sjeveroistoku Doljanka.
Park se smjestio na svega dva sata vožnje od Jadranskog mora pa je do njega moguće doći iz pravca Rame, Jablanice, Tomislavgrada ili Posušja.
"Hajdučke vrleti" su jedini i najveći motel u Parku prirode "Blidinje" u kojem je sagrađeno moderno skijalište i gdje je botaničko-zoološki rezervat "Masna luka" u kojem živi najzaslužniji za ono što je Blidinje danas, fra Petar, gospodar Franjevačke kuće svetog Ilije u Masnoj Luci.

Zime su na Blidinju duge i hladne s puno snijega koji pada od listopada do svibnja. Ovdje na 2.228 metara nadmorkse visine izgrađeno je dobro uređeno skijalište sa ski-liftom dužine 575 metara, četvorosjedom kapaciteta 1.600 skijaša i dječjim liftom kapaciteta 560 djece na sat.

Posljednjih nekoliko godina na prostoru Blidinjske visoravni izgrađen je velik broj vikendica. Najviše su gradili Dubrovčani i Splićani, a cijene zemljišta dostigle su vrtoglav rast.
1 komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade