tag:blogger.com,1999:blog-70629764617700769512024-03-10T03:47:40.494+01:00#NIJESVETAKOCRNO
#najave #komentari #analize
Unknownnoreply@blogger.comBlogger3023125tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-48051151231038980022023-10-11T13:34:00.001+02:002023-10-11T13:34:38.220+02:00PREDSTAVLJANJE ZBIRKE PJESAMA MIJE TOKIĆA "BREME TE TVOJE NOSI" U ZAGREBU<div style="text-align: center;"><b>MATICA HRVATSKA i OGRANAK MATICE HRVATSKE U TOMISLAVGRADU</b></div><div style="text-align: center;"> </div><div style="text-align: center;">poziva Vas na </div><div style="text-align: center;"><br /></div><div style="text-align: center;"><b>DANE
MATICE HRVATSKE U TOMISLAVGRADU u ZAGREBU</b> </div><div style="text-align: center;"><br /></div><div style="text-align: center;">u sklopi kojih će biti predstavljena </div><div style="text-align: center;"><br /></div><div style="text-align: center;">zbirka pjesama <b><i>BREME TE TVOJE NOSI </i></b>(izabrane pjesme) <b>Mije Tokića</b> </div><div style="text-align: center;"><br /></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhoKForWtOMwkWCrJmrRz-T3ZLSTD9006YbL0ZDBe9ht3C7oX7y8wCjmt_2UR5s5H_X_8_bslyJot-KVG4Ic7TsUDbZBgDoz_BWlu3GQVQgNzorlq-BiiuD_6KYIl6Fc7PscRD9Lsgm7Hxvyc2CSJQBZfjNjlz1ZcbJW0DW5A9Du98EwQvCdtCmjk4muZw/s227/unnamed.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="227" data-original-width="140" height="227" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhoKForWtOMwkWCrJmrRz-T3ZLSTD9006YbL0ZDBe9ht3C7oX7y8wCjmt_2UR5s5H_X_8_bslyJot-KVG4Ic7TsUDbZBgDoz_BWlu3GQVQgNzorlq-BiiuD_6KYIl6Fc7PscRD9Lsgm7Hxvyc2CSJQBZfjNjlz1ZcbJW0DW5A9Du98EwQvCdtCmjk4muZw/s1600/unnamed.jpg" width="140" /></a></div><br /><div style="text-align: center;"><br /></div><div style="text-align: center;"><br /></div><div style="text-align: center;">Predstavljači:</div><div style="text-align: center;"> </div><div style="text-align: center;">dr.sc. Ivica Musić </div><div style="text-align: center;">prof. Mate Kovačević </div><div style="text-align: center;">emeritus Šimun Musa </div><div style="text-align: center;">dipl. ing. Tomislav
Majić </div><div style="text-align: center;">prof. Mijo Tokić</div><div style="text-align: center;"> </div><div style="text-align: center;">Moderatorica: novinarka Josipa Krajnović </div><div style="text-align: center;"><br /></div><div style="text-align: center;">Glazbena
pratnja: koncertne klaviristice Iva Ljubičić i Kosjenka Turkulin </div><div style="text-align: center;"><br /></div><div style="text-align: center;"><b>Petak 13.
listopada 2023. godine u 18 sati. </b></div><div style="text-align: center;"><br /></div><div style="text-align: center;">Matica hrvatska, Dvorana Jure Petričevića,
Strossmayerov trg 4, Zagreb.</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-76873547341504272682023-09-08T13:12:00.002+02:002023-09-08T13:12:23.190+02:00Čestitke novom nadbiskupu SMN, dr. Zdenku Križiću<iframe width="480" height="270" src="https://youtube.com/embed/dowbGkJcpoE?si=blh438ebI6m8Rptw" frameborder="0"></iframe>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-43279424911034580662023-08-04T10:03:00.001+02:002023-08-04T10:03:20.975+02:00Croatica - Oluja<iframe style="background-image:url(https://i.ytimg.com/vi/Z5Ttr9WZQVM/hqdefault.jpg)" width="480" height="270" src="https://youtube.com/embed/Z5Ttr9WZQVM" frameborder="0"></iframe>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-18735999847185447752023-07-13T11:20:00.001+02:002023-07-13T11:20:51.294+02:00NISTE ROĐENI DA SE UKLOPITE! ROĐENI STE DA SE ISTAKNETE! | Jim Caviezel<iframe width="480" height="270" src="https://youtube.com/embed/QGu4GqRxaVo" frameborder="0"></iframe>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-30540768317729553242023-05-23T14:22:00.000+02:002023-05-23T14:22:01.818+02:00Mayor Eric Adams Delivers Remarks at Flag-Raising Ceremony for Croatia<iframe width="480" height="270" src="https://youtube.com/embed/77XZcC0bwqo" frameborder="0"></iframe>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-32931050319379349912022-12-05T15:01:00.000+01:002022-12-05T15:01:01.888+01:00ZA TEBE DIŠEM - mali s VELIKIM band<iframe style="background-image:url(https://i.ytimg.com/vi/lEQ249_Ed64/hqdefault.jpg)" width="480" height="270" src="https://youtube.com/embed/lEQ249_Ed64" frameborder="0"></iframe>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-49549564216091075192022-11-17T09:19:00.000+01:002022-11-17T09:19:09.913+01:00Perica Smiljanić: kratki pregled povijesti Hrvata 1990. - 2022.
Moj dragi generale, zbog Tvog čina Tvoju sliku sam morao ukloniti iz svog doma!
Hrvatski narod nije budalast. Kako je bio svjestan što je značila Tvoja haška presuda 2012., tako je duboko svjestan što danas znači Tvoj potpis na pismu, čiju pozadinu i poruku duboko osjeća!
Domoljubni hrvatski narod zna da SVI SMO MI ANTIGOTOVINA!
Nadalje, najznakovitiji stav vezano na predmetno pismo iznio je u svojem pojašnjenju stavljanja potpisa na pismo, general Miljavac. Njegov stav faktički otkriva razloge i cilj ove operacije POMILOVANJE.
Miljavac kaže:
„Tuđman veli da nije bilo Perkovića, ne bi bilo ni mene, ni HDZ-a, a ni države.“
Drugim riječima, UDB-a, bivše jugokomunističke strukture stvorile su državu, a onda, logično, da je Tuđman bio dio tih struktura, što su obične insinuacije. U najmanju ruku da mi još uvijek živući suvremenici, hrvatski branitelji i poglavito mi DRAGOVOLJCI ne postojimo. Upućujem generala Miljavca da kod vojnih analitičara iz Pentagona (iako on to zna) prouči njihove stručne studije o Domovinskom ratu, gdje izričito podcrtavaju da je presudno za nastanak hrvatske države, dok Hrvatska vojska još nije naoružana, a ni adekvatno ustrojena, neopisiv moral i spremnost na žrtvu branitelja u samim počecima Domovinskog rata. Znači moral, samoprijegor i spremnost na žrtvu nas dragovoljaca Domovinskog rata, kao i cijelog hrvatskog naroda uopće.
Uostalom, vidimo što se događa u današnjoj Ukrajini. U nekim elementima je jako usporedivo sa početkom srpske agresije na Hrvatsku. (moral vojske i naroda Ukrajine)!
Hrvatski narod – hrvatski branitelji stvorili su hrvatsku državu i, ako Bog da, nećemo je rušiti kao jugokomunisti s partizanima i četnicima 1941., već je razvijati i čuvati!
Domovina je jedna!
General Miljavac bi, pozivajući se na predsjednika Tuđmana morao znati i stavove pok. predsjednika, a vezano za gosp. Perkovića i cijelu tu udbaško-kosovsku strukturu
(Mesić, Manolić, Josipović, Boljkovac ….) da:
„Neprijatelja u kriznim vremenima moraš držati blizu sebe.”
Isto tako, kad bi početkom rata predsjednik Tuđman primao naše hrvatske domoljube koji su dolazili izvana i stavljali se na raspolaganje hrvatskoj državi (padaju mi na pamet pok. Drago Sudar, nedavno preminuli, pok. Nikola Štedul i drugi – pročitati njihove izjave), poslije razgovora s njima i prije upućivanja u sektor gosp. Perkovića, na neki način im je stavljao do znanja komu ih upućuje. Stoga je od generala Miljavca i odvjetnika Nobila nekorektno i zasigurno zločesto, pozivati se na predsjednika Tuđmana. Kad čovjeka nema, sad KIBI DABI!
Također, u studenom 1993. Vijeće za utvrđivanje žrtava državnog terora u inozemstvu, a koje je radilo u sklopu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava izradilo je Izvješće o 68 likvidacija hrvatskih političkih emigranata u svijetu, u kojem se navode imena najznačajnijih djelatnika Udbe koji su u tome imali ulogu. Među njima se navodi i ime Josipa Perkovića, izravno odgovornog za 6 ubojstava i 4 otmice. Kad je o tome predsjednik Komisije upoznao predsjednika Tuđmana, predsjednik je dao nalog da se Perkovića ukloni iz sustava.
Postavlja se pitanje zašto nije i koja je to „nevidljiva ruka“ moderirala?
Odaslana poruka upućuje na cilj, a on je mi smo (jugokomunističke, udbaškokosovske strukture) kontinuitet hrvatske državnosti.
I stvarno, u Hrvatskoj se vodi jedan specijalni rat za taj svojevrsni KONTINUITET! Odnosno, u Hrvatskoj se vodi specijalni rat za hrvatsku prošlost.
Domoljubna Hrvatska se u jednom sveopćem hrvatskom pokretu 90-ih pomirila i ostvarila stoljetni san – obnovila hrvatsku državu.
Ova odnarođena, jugokomunististička Hrvatska, kako vidimo i ovim pismom „ratuje“, a ratovala je i kroz povijest protiv hrvatske države. Jugokomunisti i velikosrbi su rukom pod ruku, cijelo 20. stoljeće radili na štetu hrvatskog naroda i hrvatske države. Pod svaku cijenu se želi braniti neobranjivo. Pod svaku cijenu se želi braniti laž!
Prije svega karakter borbe u Drugom svjetskom ratu i vladavinu i karakter države u razdoblju 1945. – 1990. g.
Naprosto su neobranjive povijesne činjenice ,a one su:
– da su jugokomunisti i velikosrbi, s partizanima i četnicima rušili vlastitu hrvatsku državu – NDH. To su počeli raditi u Bjelovaru, prije proglašenja NDH, a nastavili odmah po formalnom proglašenju, prije bilo kakvih represivnih radnji vlasti u nastajanju, jer ih i nije moglo biti, obzirom još uvijek nije ustrojena hrvatska vojska i redarstvo. (Ukoliko se u pojedinoj državi vlast, političke stranke, grupe građana, pojedinci, bave zločinom, kriminalom…tada se ne ruši država, nego narod na slobodnim demokratskim izborima bira bolju vlast, a čuva vlastitu državu, bez koje nema ni vlastite slobode).
– da je od strane jugokomunističke ideologije, a po jugoslavenskim partizanima, a za račun dolaska na buduću vlast i za račun velikosrpske ideologije (Domovinski rat potvrda i dokaz) nad hrvatskim narodom 1945. izvršen genocid i egzodus, tako da je demografski devastiran – do 1948. g. ostao je bez 639.000 stanovnika – dr.sc. Stjepan Šterc.
– da je u Drugom svjetskom ratu i poraću pod jugokumunistima ubijeno 663 svećenika –biskupa, svećenika, časnih sestara, više nego u 4-5 nama susjednih i srednjoeuropskih zemalja zajedno – Martirologij, don. Ante Baković.
– da su u ime bratstva i jedinstva, a u biti za ime svog ostanka na vlasti i račun velikosrpstva „halalili“ povijesne hrvatske zemlje: BiH, Boku Kotorsku, Srijem, Bačku, u kojima su Hrvati bili većinski gruntovni vlasnici i većinski katastarski posjednici, a u pojedinim pokrajinama i regijama i većinsko stanovništvo.
– da je u razdoblju od 1945. – 1990. u Hrvatskoj uvedena jednopartijska diktatura, koja je progonila i zatirala vjeru općenito, crkvu u Hrvata poglavito, hrvatski jezik, hrvatski nacionalni duh, kulturu i identitet, zatirala svaki nacionalni osjećaj. Drugim riječima –zatirala je domoljubni osjećaj i potrebu za svaku buduću samostalnu i slobodnu hrvatsku državu. Sijala strah.
– da je osmišljeno 1960. godina 20. st. nastavila demografski devastirati hrvatsku zemlju otvaranjem granica, sve kako bi sprječavao bunt naroda koji je sve lošije živio, a u cilju očuvanja vlasti.
– da je i današnje demografsko pražnjenje Hrvatske vođeno istim instiktom opstanka na vlasti, bez empatije i brige za budućnost hrvatske države, s time što današnji egzodus iz Hrvatske karakterizira to da danas zemlju napuštaju intelektualno najpotentniji mladi ljudi, koji bi trebali biti naš znanstveni kapital i oslonac, kako sadašnjeg, tako i budućeg ekonomskog i svakolikog razvoja, dok je 60-ih godina prošlog stoljeća zemlju napuštala pretežito radna snaga. I u jednom i u drugom slučaju Hrvatsku ne napuštaju djeca jugoslavenskih i komunističkih struktura, udbaško-kosovskih struktura. Za njih nisu samo osigurana radna mjesta u državi, već i unosni poslovi koje u pravilu plaća država. Narod bi rekao „kruha bez motike“.
Osobno sam bio predmetom montiranog kaznenog progona 2000. g., poslije promjene vlasti i dolaska na vlast jugokomunističkog mentalnog sklopa, pa jako dobro znam o čemu govorim i jako dobro znam kako se to radi! Te, 2000. godine u Hrvatskoj se dogodio tsunami i pogrom. U svim ministarstvima RH sustav se provjetravao od svih kadrova vezanih na Domovinski rat. ( Meni bi znali reći: „ da me j..o predsjednik Tuđman i ministar Šušak!“). Ti isti, kad su u potpunosti uzeli „državu“, danas se licemjerno pozivaju i na jednog i na drugog!
Da. To je taj udbaško-kosovski rukopis koji danas vidimo.
Nažalost, tada, kada sam vidio s kakvom sve ostrašćenošću, kakvom zloćom to rade i na što su su sve spremni u miru raditi (osobno sam, kao državni službenik doživljavao prijetnje za likvidaciju, iza kojih je stajao budući hrvatski predsjednik Ivo Josipović, a što sam tada uredno prijavio svim nadležnima u Državi, no bez i jedne reakcije. Razumljivo ako je po vertikali uspostavljena struktura zla koja Hrvatsku ne može očima vidjeti. Samo joj trebaju hrvatski novci!) sam u sebi dodatno sam osvijestio našu hrvatsku Golgotu – Blejburg i sve hrvatske Križne putove.
Bože…, pa ako su spremni sve ovo u miru raditi bez puške, što su sve mogli raditi s puškom 1945.?
Međutim, za vrlog odvjetnika Nobila bitno je da za ta djela nema nikakve presude!
Koje monstruozne svijesti i kojeg li bezdušja !
– da su te strukture 1990-ih naturile pretvorbu i privatizaciju (Jedan među prvima bio je Stipe Mesić s Našićkom cementarom), te nezakonito, na krvi hrvatskog vojnika, počeli stjecati pozicije na kapitalu, da bi dolaskom na vlast 2000 g. privatizirali sve što se može privatizirati: prethodno sanirane banke, energetski sektor, Plivu, Inu…i u pravilu sve to, kao grijeh nastojali pripisati pok. Tuđmanu i eto, tom zločestom ratnom HDZ-u. To je taj, u kontinuitetu, udbaško-kosovski rukopis, koji , na žalost, kod pojedinaca u narodu padne na plodno tlo.
I na koncu to stalno lamentiranje s antifašizmom? Postavlja se pitanje što je to hrvatski antifašizam?
– Da li je to moguće onaj komunistički-antifašizam, kad grupice budućih revolucionara ne znaju ko je napao Hrvatsku, protiv koga se treba boriti, kad miruju i čekaju, vođeni instinktom sličnim onom Alije Izetbegovića: „Nije to naš rat“, sve dok Kominterna 22.6.1941. ne zapovjedi?
Kominterna je u savezu s nacističkom Njemačkom nepune dvije godine (1939. – 1941.) bila zauzeta kolonijalnim osvajanjem i komadanjem Poljske. Kako je moguće da takve buduće nazovi hrvatske antifašiste nije smetao savez s zločinačkim nacizmom i osjećaj da su dio zločinačke komunističke ideologije? Ili ih je moguće povezivao zajednički zločinački karakter, u kojem komunizam ipak prednjači jer je u 20. at. pobio preko 100.000.000 ljudi.
– Da li je možda fašistički antifašizam kad 1941. god u Štabu fašističke Italije, u Benkovcu , talijanski fašisti organiziraju, naoružavaju srpske četnike, potpomognute hrvatskim partizanima, da podignu oružani ustanak protiv hrvatske države?
Jedini antifašizam koji je bio u Hrvatskoj, ujedno i prvi antifašistički ustanak u svijetu, je onaj kada su se seljaci hrvatske Istre već 1919. počeli organizirati protiv fašističkog zavojevača Musolinija, da bi 1921. u Pronštini i Labinštini podigli oružanu bunu protiv istog.
Sve drugo o antifašizmu je laž!
Postavlja se pitanje kako povijesno pravo Hrvata na obnovu vlastite države na svom povijesnom prostoru, na kojem su od 7. st. može biti zločin? Kako stvaranje NDH 1941. g. može biti zločin? Blaženi Alojzije Stepinac je u okružnici poslanoj biskupima 28. travnja, pišući o uspostavi NDH, naveo da se radi o „najzamašnijim događajima u životu hrvatskog naroda“. Dodao je „je li potrebno isticati, da je i u našim žilama življe zakolala krv, da je i našim grudima življe zakucalo srce? Nitko pametan toga osuditi ne može.”
Pravo niti jednog naroda na državu ne može biti zločin! Kako može pravo Hrvata 1941. biti izuzetak?
Režim, vlast, političke stranke, grupacije ljudi, pojedinci mogu raditi zločine, baviti se kriminalom i to narod mora mijenjati u demokratskoj proceduri na izborima. Država svog naroda je svetinja i ona se čuva.
Zaključno:
Kako bi sačuvala poziciju u sadašnjosti: vlasništvo na kapitalu pretvorenom na nezakonit način u ratu i poraću (Pretvorbi nije smio prismrditi nitko koji nije bio dio strukture), kako bi sačuvala sve poluge vlasti u državi, utjecaj na kulturu, zdravstvo, školstvo, sudstvo, represivni državni aparat, pozicije u javnom sektoru, gdje su u pravilu na bitnim rukovodnim mjestima kadrovi ovih jugokomunističkih i udbaško-kosovskih struktura, ne smije se dopustiti promjena percepcije prošlosti, poglavito drugog svjetskog rata (karakter vojske NDH i karakter partizana, laž o Jasenovcu!).
Zato se ova domoljubna hrvatska – običan hrvatski čovjek mora držati u svojevrsnom ropstvu i podređenom položaju, zbog stalnog nametanja osjećaja krivnje za nazovi grijeha očeva i djedova, kojih u pravilu nema.
Kako to u pravilu te strukture znaju, nastoje po svaku cijenu spriječiti rad na bilo kakvom razobličavanju te istine. U protivnom, ako bi se spoznalo da su očevi i djedovi istih zločinci, pozicija djece i unuka koji sad baštine hrvatsku državu bi došla pod lupu i pitanje. Zato se mora zadržati status quo na drugom svjetskom ratu, a pod svaku cijenu osigurati kontinuitet preko Domovinskog rata.
Stoga, ukoliko se hrvatski narod ne osvijesti, ukoliko ne progleda i počne misliti svojom glavom, ukoliko se ne zapita čija djeca moraju napuštati Hrvatsku, a čija imaju sve privilegije, te na izborima ne izabere domoljubnu i čestitu hrvatsku političku opciju (i kriterije da ponovno ne bude izigran), i na taj način otvori prostor za početak rješavanja ovih životnih problema sam će biti kriv.
Perica Smiljanić, Tomislavcity
Tri odana pratioca "začepljenih" krvnih sudova i kako ih izliječiti kod kuće?
TomislavCity
© 2018 tomislavcity.c
Ispražnjen
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-86903357433951058372022-11-17T09:18:00.000+01:002022-11-17T09:18:05.011+01:00Trebižat - priča o jednoj vodi i jednom narodu - Dokumentarni film<iframe style="background-image:url(https://i.ytimg.com/vi/VHXuRl2jMqE/hqdefault.jpg)" width="480" height="270" src="https://youtube.com/embed/VHXuRl2jMqE" frameborder="0"></iframe>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-81414266053171102132022-10-07T11:00:00.005+02:002022-10-07T11:00:34.353+02:00Miro Vasilj "nacrtao" bošnjačkim (i svim drugim) političarima jedini model moguće, održive, europske BiHPiše: MIROSLAV VASILJ / HMS
Mir. Stabilnost. Odgovornost. Dijalog. Pozitivan ambijent. Rad za opće dobro. Život dostojan čovjeka. Rješavanje, a ne stvaranje novih problema. Sigurnost svakog čovjeka. Izgradnja našeg doma. Rješavanje otvorenih pitanja između sebe. Izgradnja odnosa na ravnopravnim osnovama sa susjedima – samo su to neke od poruka jednog bh. političara u jučerašnjem izdanju Avaza. Što mislite kojega?
Novoga bošnjačkoga člana krnjeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića koji je kao kandidat jedanaest oporbenih bošnjačkih stranaka pomeo protukandidata Bakira Izetbegovića. Reći ćete da, ali to su opća mjesta. Svatko će se normalan zalagati za takve poruke. U Mostaru da. Ali u političkom Sarajevu ne! Uz izuzetke Fahrudina Radončića i Elmedina Konakovića.
No Bećirović nije novo lice na političkoj pozornici. To je točno! Njegove izjave iz prošlosti su dosta radikalne prema Hrvatima u BiH. Na razini onih očerupanih jastrebova iz SDA i njihovih olinjalih još radikalnijih satelita. I to je točno! No to je prošlost. Iako grijesi prošlosti bacaju velike sjene kako je to u jednom od svojih detektivskih romana lijepo napisala Agatha Christie, kod Bećirovića je te grijehe ako bude dobre volje možda moguće zaobići.
Bećirović je danas u novoj ulozi. Legitimni je bošnjački član krnjeg Predsjedništva BiH. S iznimno velikom potporom bošnjačkog biračkog tijela koje ga je dovelo na tu poziciju. Samim time trebao bi pokazati manire državnika. Njegova politička figura zapravo bi, ukoliko on to prepozna, mogla biti ključna u smirivanju stanja u BiH. U popravljanju kontaminiranih političkih odnosa između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji. A onda i onih između Sarajeva i Banja Luke. A na dobrobit svakog čovjeka u BiH.
No da bi se to dogodilo postoje određeni potezi koje Bećirović treba učiniti:
– Prije svega distancirati se od Željka Komšića i nacional-unitarističke politike uzurpacije, otimačine i istrebljenja.
– Priznati realnost da je BiH zemlja tri konstitutivna naroda i ostalih i da smo svi mi ujedno i građani i da smo kao takvi građanska zemlja.
– Zalagati se za to da u institucijama u kojima se ne bira po građanskom modelu kao što su Predsjedništvo BiH, domovi naroda na državnoj i federalnoj razini i Vijeće naroda u RS-u treba spriječiti i onemogućiti otimačinu, uzurpaciju i prevaru nad malobrojnijima: Hrvatima, Srbima, Bošnjacima, Romima, Židovima…
– Proaktivno sudjelovati u kreiranju nove izvršne vlasti u kojoj se uvažava većinska biračka volja sva tri biračka tijela i svih građana.
– Podržati inicijativu da se prije formiranja nove vlasti dogovore sustavne izmjene izbornog zakona koje bi onemogućile uzurpaciju i otimačinu hrvatskih pozicija u saveznim tijelima vlasti, posebice u danas krnjem Predsjedništvu BiH.
– I objasniti dijelu političara u svojoj stranci te nekim koalicijskim partnerima da je ovo zajednička kuća i da nije lijepo željeti uništenje nekoga samo zato što je druge nacije – primjerice Hrvat ili druge vjeroispovijesti – primjerice rimokatolik.
Ovo je pružena ruka. Reći ćete naivno je sve to. On to nema u sebi. A i ako ima ne smije jer bi ga bošnjačko biračko tijelo kaznilo. Možda jeste naivno, ali je ljudski. A na osnovu čega bi Bećirović mogao crpiti ovakvu politiku.
– Pa prije svega iz svoga nedavnog javnog istupa u središnjoj Bosni gdje je nakon potpore Islamske Republike Iran nacional-unitarističkoj politici, želeći se distancirati od toga, rekao kako treba uvažavati postojanje tri naroda.
– Ako ni to nije dovoljno onda na politici SDP-a u Mostaru koja se zalaže za konsocijacijski model u tom gradu da Bošnjaci kao demografska manjina imaju paritet, konsenzus, klubove naroda, izborne jedinice, nacionalne kvote… Dakle sve ono što se brani Hrvatima na višoj razini gdje su oni pak demografska manjina.
– Ako to nije dovoljno onda u aneksu četiri Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma – ustavni patriotizam.
– Ako to nije dovoljno u rezultatima referenduma za neovisnost BiH i masovnom hrvatskom glasovanju za nezavisnost.
– Ako ni to nije dovoljno onda u tradiciji dvojice socijalističkih funkcionera iz vremena SR BiH Džemala Bijedića i Osmana Pirije koji su iako u totalitarnom sustavu imali osjećaj za inkluzivnu politiku i prema Srbima i prema Hrvatima i prema Muslimanima, ali i viziju gospodarskog blagostanja.
– Ako to nije dovoljno u ZAVNOBiH-u u čijoj formuli jasno stoji čija je, to jeste čija nije BiH.
– Ako to nije dovoljno onda u našoj još starijoj tradiciji i povijesti kada su se tri prvo zajednice, pa naroda pa nacije već formirale i tako stoljećima egzistirale.
– Ako ni to nije dovoljno onda ukoliko je istinski socijaldemokrata u tradiciji socijaldemokrata da štite malobrojnije i njihova prava.
– Ako ni to nije dovoljno onda na osnovu humanizma – da nije lijepo željeti uništenje, pa ni političko, nekoga samo zato što je malobrojniji i drugačiji.
Naravno Bećirović za takvu politiku treba pruženu ruku Mostara i Banjaluke. Od Mostara ne može dobiti nikakva jamstva jer su se Hrvati borili i dalje bore za političko preživljavanje. Ako mu je to nedovoljno onda jamstvo da i dalje niti jedna hrvatska stranka nije za komadanje BiH i njezinih međunarodno priznatih granica ako će se poštovati ustav zemlje. A od Banjaluke da će se prestati sa separatističkim težnjama.
S obzirom na potporu bošnjačkog biračkog tijela Bećirović je pozvan učiniti nešto. Umjesto svađa, zaostalosti, pokušaja uništenja malobrojnijeg, pravljenja jednonacionalne države na račun uništenja malobrojnijeg, starih zavada i svakojake zaostalosti potrebno je okupljati, slušati, uključivati, razgovarati, biti spreman na kompromis.
Potrebno je izgrađivati dijalog, povjerenje i mir. Jedino to može spriječiti regresiju koja je na pomolu. A ona bi mogla biti još gore stanje od onog u kojem sada živimo. Ubrzo ćemo saznati ima li Bećirović u sebi državničkih manira ili će biti samo još jedan u nizu potrošenih političara. Zato dajmo čovjeku šansu. Ako odgovor bude pozitivan kao prvi bošnjački član krnjeg Predsjedništva BiH bit će dobrodošao i u Orašje, i u Odžak, i u Žepče, i u Jajce, i u Usoru, i u Vitez, i u Busovaču, i u Novi Travnik, i u Kiseljak, i u Kreševo, i u Uskoplje, i u Livno, i u Tomislavgrad, i na Kupres, i u Grude, i u Ljubuški, i u Posušje, i u Široki Brijeg, i u Ramu, i u Čapljinu, i u Stolac, i u Čitluk, i u Neum, i u Ravno, i u Mostar. Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-90964036858704971692022-09-27T09:41:00.004+02:002022-09-27T09:41:46.478+02:00MOLIMO, IZIĐITE NA IZBORE!!!
„<b>Čuvajte se lažnih proroka koji dolaze k vama u ovčjem odijelu, a iznutra su vuci grabežljivi. Po njihovim ćete ih plodovima prepoznati.“<i></i></b> (Mt 7.15-16)
U nedjelju, 2. listopada 2022. godine, održat će se opći izbori u BiH, odnosno izbori za županijske skupštine, Zastupnički dom Parlamenta FBiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Narodnu skupštinu RS, Predsjednika i potpredsjednike RS te za Predsjedništvo BiH. Na izborima imaju pravo sudjelovati svi punoljetni građani BiH.
Naglašavamo da glasovanje na izborima nije samo pravo nego i obveza svakog odgovornog građanina, svakog vjernika katolika. Socijalni nauk Katoličke crkve kaže da je svaki katolik dužan sudjelovati u javnom i političkom životu društva kroz župne zajednice, građanske udruge, političke stranke i slično. Građani vjernici imaju obvezu sudjelovati u kulturnom, gospodarskom kao i u političkom životu svoje zajednice s ciljem promicanja naravnog moralnog zakona, djelovanja za opće dobro i kreiranja bolje budućnosti za sve. Najmanje što možemo učiniti za opće dobro jest izlazak na izbore i odgovorno glasovanje.
Ponavljamo ono što smo uvijek tvrdili. Tko ne glasuje, nema nikakvo moralno pravo naknadno prigovarati i kritizirati izabranu vlast i političke dužnosnike.
Duboko smo svjesni neravnopravnog položaja hrvatskog naroda u BiH i stoga je to pitanje nužno pravično razriješiti to pitanje kao preduvjet za napredak cijelog društva. Zbog toga građani Hrvati imaju obvezu više izaći na izbore, jer naša veća izlaznost znači i veću brojnost naših zastupnika u zakonodavnim tijelima, a time i veću mogućnost utjecaja na donošenje odluka.
Posebno moramo naglasiti potrebu savjesna i odgovorna glasovanja. Dobro razmislimo koje to političke stranke i ponuđeni kandidati zaslužuju naš glas! Trebamo moralne, vjerodostojne i sposobne zastupnike koji hoće, znaju i mogu izboriti se za ravnopravnost našeg naroda, te za gospodarski i socijalni oporavak cijelog društva. Naglašavamo, važno je birati osobe koje su ne samo dobre i moralne nego i sposobne i kompetentne za poslove izabranog dužnosnika, ali je manje zlo birati dobru a nekompetentnu osobu nego iznimno kompetentnu a loših namjera, kojoj nije na srcu opće dobro. Ne trebaju nam oni koji pričaju prazne priče i mašu zastavama a skrbe se samo o osobnim, prijateljskim, rođačkim i usko stranačkim interesima. Trebamo one koji su stalno zauzeti za dobro svoga naroda, a ne samo mjesec dana prije izbora. Dobro razmislimo tko ima takve ljudske kvalitete da mu/joj možemo vjerovati, tko je činio i čini dobro za naš narod i opće dobro. Birajmo one kandidate/kandidatkinje koji će na temelju socijalnog nauka Katoličke crkve zastupati univerzalne etičke i kulturne vrijednosti, koje kršćani zajednički dijele s drugima.
Kandidacijske liste su otvorene, što znači da možemo birati pojedinog kandidata ili nekoliko kandidata s jedne liste, čime dajemo glas i cjelokupnoj listi, ali istovremeno kandidatu kojeg smo odabrali omogućavamo da bude bolje pozicioniran na konačnoj listi. Kandidati koji dobiju najveći broj glasova dolaze na vrh liste i oni ulaze u zastupničko tijelo za koje su se kandidirali (koliko ih ulazi ovisi o postotku koji je ta lista osvojila u odnosu na sve druge liste). Tako se može dogoditi da ne prođu kandidati koje je stranka istakla na prva mjesta nego kandidati kojima birači daju najveće povjerenje. Na taj način kandidati postaju odgovorni i prema biračkom tijelu, a ne samo prema stranci. Time se i same stranke demokratiziraju i bolje profiliraju i vidi se koliko koji kandidat vrijedi kod birača. Tako napreduju sposobni i kvalitetni, odnosno oni koji promiču interese svojih birača i koje birači prepoznaju kao svoje istinske zastupnike, a ne podobni i poslušni.
Pozivamo i molimo sve Hrvate iz BiH s pravom glasa, iskoristite svoje pravo i izvršite svoju obvezu, izađite na izbore. To je naša građanska, domoljubna i kršćanska dužnost. Izađimo na izbore i glasujmo savjesno i odgovorno!
Mostar, 27. rujna 2022. godine
Upravni odbor HKZ TropletUnknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-35335234037077918452022-09-15T11:34:00.001+02:002022-09-15T11:34:16.327+02:00Glasnici nade - Mami<iframe width="480" height="270" src="https://youtube.com/embed/9rW-RbhCds8" frameborder="0"></iframe>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-86679377124946145292022-08-12T11:19:00.001+02:002022-08-12T11:19:24.557+02:00Ivan Pepić: Izborna reforma s podjelom vlasti spasit će BiHIzborna reforma s podjelom vlasti spasit će Bosnu i Hercegovinu
Međunarodna pažnja ponovo je usmjerena na Bosnu i Hercegovinu, jer je ruska agresija na Ukrajinu izazvala strah za stabilnost Zapadnog Balkana. Ogromna prisutnost nezapadnih dionika u regiji upozorava na mogući sukob (iako ograničeniji nego 1990-ih). Barunica Helić neumorno radi, i to opravdano, na podizanju svijesti o utjecaju vanjskih aktera u Bosni i Hercegovini i njenim unutarnjim političkim sukobima.
U svom nedavnom provokativnom i pravovremenom članku, barunica naglašava – opet opravdano – da je potrebno izmijeniti izborni sustav Bosne i Hercegovine. Međutim, ona dovodi u pitanje prijedlog izborne reforme koji je izradio Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu – koji ima međunarodni mandat da nadzire mir u zemlji i donosi obvezujuće odluke kako bi olakšao rješavanje poteškoća ‘kada to smatra potrebnim’.
Barunica tvrdi da je prijedlog koji podupiru SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) ‘travestija’, ali takve pretpostavke zaslužuju više pozornosti, budući da u njezinom mozaiku nedostaju mnogi komadići.
Barunica Helić tvrdi da <b>SAD i UK ne uspijevaju promicati ‘građansku demokraciju’, ‘normalno demokratsko uređenje’ i ‘moderno demokratsko rješenje’</b>. Drugim riječima, <b>Bosna i Hercegovina mora postati većinska demokracija vestminsterskog modela, jedan čovjek – jedan glas, majoritarna demokracija.
</b>
Drsko je s njezine strane kritizirati UK, zemlju koja je 1998. potpisala sporazum iz Belfasta – koji je podržao SAD – kojim je okončan sukob u Sjevernoj Irskoj. Barunica sada svaljuje krivnju na predstavnike UK i SAD-a koji su jednostavno prepoznali da je Visoki predstavnik posljednje utočište kada je u pitanju očuvanje mira i poboljšanje odnosa između glavnih segmenata. Ti su dužnosnici shvatili da bi, ako se očuvaju, posljednji ostaci podjele vlasti – koji su uvelike zamijenjeni majoritarnim pravilima koje je nametnula međunarodna zajednica od 1995. – mogli ublažiti napetosti među zajednicama i smanjiti političke sukobe između glavnih nacionalnih skupina.
Uz one Belgije, Južnog Tirola, Švicarske i zapravo same EU, <b>britansko-irski sporazum</b> smatra se jednim od najuspješnijih sporazuma o podjeli vlasti u povijesti. Nizozemska ne bi uspjela prijeći dalje od podjele vlasti da nije implementirala sustav koji je omogućio katolicima, protestantima, liberalima i socijalistima da dijele vlast 50 godina (1917. – 1967.). Trebamo li sada biti uvjereni da te demokracije nisu ‘normalna demokratska uređenja’? Brendan O’Leary bi pitao: ‘što je to normalna demokracija?’
Najveća palica kojom barunica Helić napada prijedlog je <b>argument prezastupljenosti</b> vodeće stranke bosanskohercegovačkih Hrvata, HDZ-a. Ona to pokušava utisnuti čitateljima iznoseći brojke koje žele pokazati da su Hrvati u Bosni i Hercegovini, koji čine 15 posto stanovništva, pravilno zastupljeni.
Barunica, međutim, zanemaruje spomenuti najbitniji aspekt. <b>Ustavni sud je 2016. godine presudio da je važeći izborni zakon koji propisuje izbor izaslanika iz kluba Bošnjaka, Hrvata, Srba i ‘ostalih’ u gornji dom entiteta Federacije neustavan.</b>
Taj neustavni zakon omogućio je bošnjačkoj većini da izabere šest od 17 izaslanika u klubu Hrvata, što je dovoljno za imenovanje vlade entiteta Federacije bez potpore hrvatske većine i kontrolu nad politikama u Federaciji bez hrvatskih predstavnika, što se dogodilo najmanje dva puta (2000. –2003. i 2011.–2014.). Gornji dom Federacije ima veći politički utjecaj u Bosni i Hercegovini od onih koje spominje barunica. Nastala je Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine, koji su potpisali i bošnjački i hrvatski predstavnici. Iz federalnog doma se biraju zastupnici u bošnjačke i hrvatske klubove u gornjem domu države, što je ključno za usvajanje zakona na državnoj razini.
Isto vrijedi i za izbor kluba ‘ostalih’ (manjinci i oni koji se odbijaju izjasniti kao pripadnici bilo kojeg od tri konstitutivna naroda – Bošnjaci, Hrvati ili Srbi). <b>Predstavnik bosanskih Roma Dervo Sejdić, koji je pobijedio u postupku pred Europskim sudom za ljudska prava (ECHR), tvrdi da za ulazak u klub ‘ostalih’ „neki političari zlorabe položaje pripadnika nacionalnih manjina (…) najčešće te zloporabe dolaze od političara bošnjačkog opredjeljenja [jer su većina] koji se izjašnjavaju kao Muslimani, Bosanci, Hercegovci, itd.“</b>
U prilog Sejdićevoj tvrdnji ide i činjenica da je u posljednjih 20 godina samo jedan Rom izabran u klub ‘ostalih’ u Domu naroda Federacije, dok su ostale nacionalne manjine – Židovi, Albanci, Česi i Talijani – nikada nisu izabrane, iako su ta mjesta rezervirana za njihove predstavnike.
Barunica Helić je, ovaj put nepravedno, izbjegla da se pozabavi ovom diskriminirajućom praksom. S druge strane, ona naglašava da zakon Visokog predstavnika koji je procurio ne rješava diskriminaciju protiv Židova, Roma i drugih ‘nekonstutivnih naroda’ – ali opet, izostavlja dvije ključne točke. Prvo, <b>presude ECHR-a očito zahtijevaju ograničenu ustavnu reformu, koju Visoki predstavnik ne može nametnuti. Drugo, i još važnije, razgovori o izbornoj reformi i ustavnim amandmanima su propali. Jedan od glavnih razloga je što je glavna bošnjačka stranka SDA bojkotirala kompromisno rješenje, a njen čelnik je priznao da je s hrvatskim strankama pregovarao u lošoj vjeri: „vrtio sam u krug, našao sam način da vrijeme prođe“.</b>
Još jedan neuvjerljiv argument tiče se <b>izbora Željka Komšića za člana tročlanog Predsjedništva države</b>. <b>Barunica ga opisuje kao ‘umjerenjaka’ koji ‘dobiva potporu različitih etničkih skupina’ i tvrdi da on ‘pokušava apelirati preko etničkih granica’.
</b>
Komšić nije vodio kampanju preko etničkih granica niti je dobio višenacionalnu podršku – odnosno podršku i bošnjačkih i hrvatskih birača. Podršku mu je pružio samo jedan segment, Bošnjaci. <b>Komšić je 2018. godine, kada je izabran treći put, dobio 91,2% glasova iz općina s bošnjačkom većinom u kojima gotovo da nema hrvatskog stanovništva. Jednostavno, što je veći postotak Bošnjaka u nekoj općini, to veći broj glasova osvaja Komšić. Primjerice, u rodnom gradu barunice Helić, u Gračanici, gdje Bošnjaci čine 97% stanovništva (44.000), a Hrvati 0,2% (72), Komšić je 2010. osvojio 11.600 glasova i bio prvi.
</b>
Za razliku od Komšića, drugi umjereni kandidati su kampanju vodili u hrvatskim većinskim područjima, poput Boriše Falatara iz Naše Stranke. Suprotno od ‘umjerenog’, <b>Komšić je zapravo bošnjački ‘lažni’ kandidat koji niti ne pretendira tražiti potporu hrvatskih ili srpskih birača. Umjesto toga, Komšić je izabrao suradnju s tvrdolinijašima iz samo jedne od tri nacionalne skupine i njihove glavne stranke, SDA – čije biračko tijelo dijeli. Primjerice, SDA-ovi Šefik Džaferović i Komšić bili su najglasniji protivnici Pelješkog mosta u Hrvatskoj</b> koji je otvoren u srpnju unatoč političkim i pravnim nastojanjima da blokiraju njegovu izgradnju. Europska komisija je za njegovu izgradnju izdvojila 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike.
<b>Barunica optužuje Hrvatsku za ‘izdaju’</b>, zaboravljajući da je Zagreb potpisao Daytonski sporazum iz 1995. godine i ima pravo tražiti poštivanje i ispunjenje obveza preuzetih njegovim aneksom 4 (ustav BiH). Hrvatska, na samoj granici EU, više je puta istaknula kako je njen interes stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina, posebno imajući u vidu nove trendove koji su se pojavili nakon njenog ulaska u EU (kao što su izbjeglička kriza i sigurnosna pitanja). Hrvatska bi mogla odlučiti suspendirati Daytonski sporazum prema međunarodnom pravu kao rezultat kršenja sporazuma od strane Bosne i Hercegovine; <b>Daytonski sporazum potvrđuje punu jednakost prava triju konstitutivnih naroda zajedno sa svim ostalim građanima, a Ustavni sud BiH je 2000. presudio da ustav zabranjuje ‘svaku posebnu privilegiju’ i ‘svaku dominaciju u strukturama vlasti’ jednog od tri konstitutivna naroda. Bude li najveća skupina, predvođena svojim političkim čelnicima, nastavila dominirati nad manje brojnom skupinom, Zagreb će biti dužan, kako je već rečeno, odgovoriti u skladu s međunarodnim pravom.</b>
Ponavljajući riječi barunice Helić, kako bismo stvorili novi društveni ugovor za 21. stoljeće za Bosnu i Hercegovinu, moramo započeti s rješavanjem svih pritužbi koje i dalje muče nacionalne skupine i manjine u zemlji. <b>Pravi izborni sustav podjele vlasti temeljen na iskustvima europskih federacija – onaj koji jamči punu ravnopravnost svim glavnim nacionalnim skupinama i manjinama, a koji se temelji na poštivanju ljudskih prava – od iznimne je važnosti za funkcioniranje Bosne i Hercegovine i njenu građansku demokraciju</b>.Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-45135130712435996622022-08-09T12:53:00.003+02:002022-08-09T12:53:39.275+02:00Jeste li se "pribrojali"?SDA President Bakir Izetbegovic said at the end of July that Bosniaks in Bosnia and Herzegovina (BiH) “<b>have been counted and are ready</b>”. What readiness do the numbers show?
<b>170.000</b> osoba <b>napustilo BiH u 2021</b>.
<b>260.000</b> od ukupno pola mlijuna mladih (18 d0 29 godina) <b>planira napustiti zemlju</b>.
<b>60 % mladih</b> osoba su <b>nezaposleni</b>.
<b>63 doktora znanosti nezaposleni</b>.
<b>5.875 magistara</b> su nezaposleni.
<b>6.792</b> nezaposlenih osoba s <b>visokom/višom školom</b>.
<b>57 zastupnika i izaslanika</b> na državnoj razini imaju <b>plaću 3.000 eura</b>, a <b>prosječna plaća u BiH je 500 eura</b>.
<b>60 % umirovljenih</b> primaju NAJNIŽU MIROVINU od oko <b>200 eura</b>.
<b>80 % </b>građana je dalo<b> mito</b> u institucijama zdravstvene skrbi.
<b>85 % </b>građana misli da <b>BiH ide u KRIVOM SMJERU.</b>
<b>62 % građana NE VJERUJU</b> ni jednom POLITIČARU.
<b>16.800</b> KORISNIKA javnih kuhinja.
<b>7.200 izbjeglih</b> i raseljenih osoba u<b> 121</b> sabirnom centru, <b>30 godina nakon rata</b>.
<b>56 škola</b> radi po principu <b>"2 škole pod 1 krovom</b>".
<b>1.575</b> građana BiH je <b>apliciralo za azil u zemljama EU</b> u 2021.
<b>93.317</b> people have renounced their BiH passports since 1996, RSE reports.
E.Dz.
https://sarajevotimes.com/analysis-we-counted-ourselves/
Eto, baš smo se PREBROJALI!!!
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-83541796142592455182022-08-09T12:36:00.001+02:002022-08-09T12:36:35.481+02:00REAKCIJE bošnjačkih političara na PRIOPĆENJE Veleposlanstva Izraela za BiH (sa sjedištem u Tirani) o potrebi izmjena Izbornog zakona<b>Denis Zvizdić</b>,The Deputy Chairman of the House of Representatives of the Parliamentary Assembly of Bosnia and Herzegovina (PABiH) zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH;
Njega brine kako je Veleposlanstvo Izraela moglo donijeti ovakvo priopćenje bez prethodnih konzultacija sa Židovskom zajednicom u BiH, odnosno s Jakobom Fincijem. ”It is particularly worrying that the Embassy of Israel could give such a position on the electoral law without first talking to the Jewish community in BiH or with Jakob Finci, who would explain to them the essence of the judgment of the European Court of Human Rights, from which it can be precisely read that changes to the BiH electoral law can only go in the direction of eliminating existing discrimination and accepting democratic principles and good practices".
Možda izraelske službe bolje znaju tko je i čiji je Jakob Finci od samog Zvizdića!?
Zvizdić proziva "probosanski orjentirane članove PBiH i probosansku diplomaciju" zbog nečinjenja, nedostatnog informiranja MZ:What are the scopes and what are the results of the work of those responsible for conducting the foreign policy of BiH, the pro-Bosnian oriented members of the Presidency of BiH and the Ministry of Foreign Affairs of BiH,” Zvizdic asks.
Zvizdić nije odolio na kraju svog priopćenja još jednom zaprijetiti OHR-u novim prosvjedima u Srajevu: Zvidic also believes that it is better to act as a statesman and <b>to act preventively</b> than to wait for the announcement of some new decision by the high representative in BiH, which would lead <b>to the organization of</b> <b>new protests</b>
<b>Bisera Turković</b>, The Deputy Chairman of the Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina and the Minister of Foreign Affairs of Bosnia and Herzegovina - zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i minsitrica vanjskih poslova BiH je uputila DEMARŠ Ministarstvu vanjskih polslova Države Izrael: “Any support for electoral reform that would discriminate against the citizens of Bosnia and Herzegovina due to their ethnic or religious affiliation was unequivocally rejected by the majority of parliamentary parties in Bosnia and Herzegovina" - bilo kakva potpora izbornoj reformi koja bi diskriminirala građane BiH zbog njihove etničke ili religijske pripadnosti, je nedvosmisleno odbačena od većine parlamentarnih stranaka u BiH.
<b>Željko Komšić</b>, drugi bošnjački član tročlanog PBiH upozorava na "kontradikcije" u priopćenju Veleposlanstva i <b>zahtijeva pojašnjenje</b> Veleposlanstva:
He points out that the first contradiction refers to the fact that <b>Israel supports the equality of all citizens</b> in Bosnia and Herzegovina, which is a universal principle in all democratically governed countries.
“In the same statement, it is said that <b>‘legitimate representation</b>’ is supported as an expression of the consociational political model, <b>abandoned long ago in the world</b> because it is based on systemically organized discrimination", a kao drugu kontradikciju vidi u činjenici: that <b>the proponents of consiciation</b> in Bosnia and Herzegovina are those <b>political actors whose policies are based on the denial of genocide, the glorification of war crimes and criminals, and the realization of the goals of adjudicated joint criminal enterprises</b>, which Komšić emphasizes that he believes is not official policy of Israel.
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-86722241844030236392022-08-09T11:36:00.001+02:002022-08-09T11:36:32.843+02:00Manipulacijom, insinuacijom i ponavljanjem laži - pod svaku cijenu borbu Hrvata za ravnopravnost u BiH Bošnjaci žele uvijek iznova označiti kao UZPNakon iznenadne (?!)<a href="https://ba.n1info.com/english/news/israel-welcomes-croat-proposal-of-election-law-changes-in-bosnia-and-herzegovina/"> potpore veleposlanstva Države Izrael</a> hrvatskom prijedlogu izmjena Izbornog zakona, nije trebalo dugo čekati na seriju "zabrinutih" bošnjačkih stranačkih i "nevladinih" organizacija, u kojima "prosvjetljuju" neinformirane veleposlanike, upozoravaju ih na "zlo" UZP-a.
Sarajevo želi svaku borba Hrvata ZA ravnopravnost u Federaciji i u BiH, unaprijed označiti kao "Udruženi zločinački poduhvat" UZP, jer po njihovoj formuli HZ HB = UZP, a kako je HDZ BiH pokret koji je ustrojio HZ HB, onda je HZHB=HDZ BiH. Budući je na čelu HDZ BiH zadnjih 15-ak godina, dr. Dragan Čović, za potrebu sarajevske čaršije, uvijek iznova se izvlači "priča" o Sokolu na čijem čelu je u ratno vrijeme bio Čović i korištenju zarobljenika muslimana za prisilni rad. Dakle HDZ BiH = Dragan Čović=HZ HB= UZP. Ponovi 1000 X, netko će povjerovati!?
Iako Čović surađuje više s Bakirom Izetbegovićem, za potrebe OKVIRA U KOJI JE STRPAN, uvijek iznova se naglašava njegova suradnja s Miloradom Dodikom. Jer DODIK=RS=Srbija=Rusija kojoj je u interesu "obnoviti HZ HB". Smiješno? Jest, ali mnoge međunarodne institucije, udruge i društva pa i ozbiljna veleposlanstva sa sjedištem u Sarajevu, svako jutro u svoj "press clipping" uvrste ove i ovakve naručene reakcije i onda mjesečno ili godišnje, izvuku "zaključke" koji se poklapaju s nečim što izgleda samo kao spin, ili kao naručeno ponavljanje laži u svrhu ocrnjivanja, kompromitiranja i difamiranja Čovića, HDZ-a, HNS-a i na kraju svih Hrvata u BiH.
Ovaj put je za napad na izraelskog veleposlanika u Albaniji, zaduženog i za BiH, Njegovu Ekselnciju Noah Gal Gendler, zadužen šef udruženja logoraša <a href="https://ba.n1info.com/english/news/ex-prison-camp-inmates-to-israeli-ambassador-dont-let-dragan-covic-deceive-you/">Hajdarević</a> koji UPOZORAVA veleposlanika izraela (kao da je ovaj s kruške pao i ništa ne zna o BiH) po uhodanoj formuli: <b>Sokol=Čović=HDZ BiH=HNS=HZHB=UZP</b> kojoj dodaje strahote iz II. svjetskog rata, asocirajući kako je Holokaust jednak žrtvi Bošnjaka u ovom ratu (?!): “I believe that considering the experiences of your people, this sounds very familiar and evokes numerous associations. Dragan Covic never publicly dissociated himself from that, nor from the crimes identified in The Hague Tribunal, but on the contrary continued to support convicted criminals, such as Dario Kordic, as well as extremists who still promote the Ustasha salute ‘Za dom spremni’,” Hajdarevic stressed.
Hajdareviću, Komšiću, Nikšiću (tko će se sljedeći očitovati) pročitajte još jednom uljudni, diplomatski poziv razumnim odgovornim osobama iz MZ da prije svega poštuju Daytonski sporazum na kojemu BiH počiva:
“The State of Israel firmly believes that the General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina and its Annex IV – the Constitution of Bosnia and Herzegovina, have established a <b>sustainable system of power sharing between the constituent peoples and their political representatives</b>. The State of Israel firmly believes that <b>this must be respected and taken into account when considering solutions for the electoral law, which must simultaneously ensure two key principles – equality and non-discrimination</b>,” the statement stressed.
One of the ways to maintain these key principles, it added, is <b>through legitimate representation, which was confirmed by the Constitutional Court</b> of Bosnia and Herzegovina, and “without which the system of consociational democracy would be neither enforceable nor sustainable.”
“In this regard, the Sejdic-Finci case (the ECHR's case treating the rights of minorities in election process), as well as other judgments of the European Court of Human Rights, have yet to be implemented. Insufficient implementation remains a burden for BiH. In this sense, the readiness and proposals of the Croat side on changes in the electoral law are welcome,” the embassy underlined.
Što tu nije jasno napisano?
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-381527365221430792022-08-09T09:57:00.000+02:002022-08-09T09:57:02.445+02:00Kako shvatiti zapaljivu borbenu retoriku Bakira Izetbegovica i SDA u Bos...<iframe width="480" height="270" src="https://youtube.com/embed/-8E-_FOg4uI" frameborder="0"></iframe>
Bivši ministar MUP-a RS, Tomo Kovač komentira zapaljive izjave Bakira Izetbegovića,koji je po Kovaču "na čelu Kalifata".
Tako govori, tako djeluje, tako se javno očituje.Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-50352713985051950952022-08-09T09:32:00.003+02:002022-08-09T09:32:50.085+02:00Džihad hanumaPredsjednica SDA žena u Sarajevu Alma Omerović objavila je na Facebooku fotografiju s čelnikom te vodeće bošnjačke stranke Bakirom Izetbegovićem i suprugom uz napomenu da će sljedeći izbori biti za njih džihad.
<div class="separator" style="clear: both;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhNeNu2l28fkyiv7_IJWp2fvH7Jqr_4ibKhMR6gsRpTjNKdJgCaAYgxT8wtkngM3TDq6ydgLlhVnh0TauO5kUWgK0VPYSMzy-juC2vmSPNyJePQ5We40o4a7-vWU6ajx9keWbs3-96GqNQ3oQ0OIdLtXl0NV9rrz-lsZpOZs-JKD4Q5x3n57E-nMkK_/s640/dziihad%20hanuma.jpg" style="display: block; padding: 1em 0; text-align: center; "><img alt="" border="0" width="320" data-original-height="524" data-original-width="640" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhNeNu2l28fkyiv7_IJWp2fvH7Jqr_4ibKhMR6gsRpTjNKdJgCaAYgxT8wtkngM3TDq6ydgLlhVnh0TauO5kUWgK0VPYSMzy-juC2vmSPNyJePQ5We40o4a7-vWU6ajx9keWbs3-96GqNQ3oQ0OIdLtXl0NV9rrz-lsZpOZs-JKD4Q5x3n57E-nMkK_/s320/dziihad%20hanuma.jpg"/></a></div>
⚜️Predsjedniče, čist nijjet, vjerničko srce i vizija su garant naše pobjede, ako Bog da ⚜️
Izdajnici imaju zajedničkog kandidata - jer im je mržnja i izdaja jedini zajednički cilj oko kojeg su se okupili.
Pismonoša Denis Bećirović je izdao Bošnjake u genocidnoj republici srpskoj, izdao bi nas i u državi! Zakonom o prebivalištu je betonirano etničko čišćenje.
#U_pamet_Bošnjaci ☝️ ovo je džihad našeg vremena!
Zanimljivije od same objave ove "džihad-hanume" je potpuno ignoriranje OHR-a, raznih inače "ZABRINUTIH" veleposlanika u BiH, aktivista zaduženih za praćenje i reagiranje na svaki "govor mržnje", prijetnje ratom i sl. Od ovakvih poruka se nije ogradio ni sam predsjednik SDA. Dapače, svoju kampanju za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je koncipirao na "obrani vrednota": familije/obitelji, vjere/islama, kao i na dodatnoj radikalizaciji političke scene "prebrojavanjem" sposobnih za rat, obilaskom tvornica i pogona za proizvodnju naoružanja i streljiva. Međunarodna zajednica sve to nijemo promatra. A ostale tzv. probosanske, "gradžanske" stranke se ne osvrću na Bakirove izjave. Njima je strašno zasmetalo što je neki savjetnik iz HDZ BiH, prigodom zadnjeg razgovora o izmjenama IZ, kazao da bi "na jugu zemlje moglo biti problema". Tako se u javnosti gardi dojam kako je puno opasnije govoriti o "mogućim problemima" nego o izravnom pozivanju na džihad, prebrojavanju i pozivanju cijelog "islamskog svijeta" u sveti rat za "gradžansku" BiH. Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-86124675473279473652022-08-09T09:10:00.003+02:002022-08-09T09:10:51.884+02:00Vukoja o diskreditiranju svakog hrvatskog prijedloga na način da ga se interpretira isključivo kao prijedlog odavno demoniziranih HDZ BiH i D. ČovićaSociolog Ivan Vukoja član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara pojasnio je u intervju za Slobodnu Dalmaciju suštinu IDPI-jevog modela izbornog zakonodavstva
Vukoja je kazao kako IDPI-jev model rješava problem izbora izaslanika u klubove Doma naroda (DN) Parlamenta Federacije BiH. Podsjetio je kako taj dom ima četiri kluba: bošnjački, hrvatski, srpski i klub ostalih. -Daytonski mirovni sporazum (DMS), Ustav BiH i tri odluke Ustavnog suda BiH (Izetbegović iz 2000., Ljubić iz 2016. i Čolak iz 2017.) propisuju i zahtijevaju načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u njima pripadajućim klubovima. To znači da svi hrvatski izaslanici u DN moraju biti izraz hrvatske izborne volje, svi bošnjački izaslanici bošnjačke izborne volje, itd. Iz toga slijedi da Hrvati u entitetu FBiH čine “specifični demos” ili zasebnu izbornu jedinicu za izbor 17 izaslanika u Hrvatski klub DN. Bošnjaci za bošnjački, Srbi za srpski, a pripadnici “ostalih naroda i građana” (nacionalne manjine) za 7 izaslanika u Klub ostalih Doma naroda, istaknuo je Vukoja. Problem s legitimnim predstavljanjem, po njegovim riječima, ogleda se u činjenici da postojeći, neustavni i antidaytonski Izborni zakon (IZ) omogućava Bošnjacima da izbornim inženjeringom mogu izabrati 10 izaslanika u srpskom, šest u hrvatskom te svih sedam izaslanika u klubu ostalih. U tom slučaju, kaže Vukoja, mogu preuzeti i efektivnu kontrolu u sva četiri kluba DN i potpuno samostalno uspostaviti izvršnu vlast u FBiH. -Postojeći Izborni zakon omogućava, dakle, da svi članovi Vlade FBiH te predsjednik i dva dopredsjednika budu stopostotni izraz bošnjačke izborne volje, odnosno, da nemaju niti jedan izborni glas Hrvata, Srba i „ostalih“, napominje Vukoja. IDPI model, kaže, samo djelomično rješava taj problem na način da otklanja mogućnost da Bošnjaci izbornim inženjeringom preuzmu kontrolu nad hrvatskim klubom te smanjuje mogućnost bošnjačke kontrole nad srpskim i klubom „ostalih“, uz uvjet da se u klubove vrati odlučivanje natpolovičnom većinom. Drugi problem s postojećim Izbornim zakonom, po mišljenju Vukoje, je što proizvodi ogromne razlike u „vrijednosti izbornog glasa“. -Sva tri kluba konstitutivnih naroda imaju po 17 izaslanika. Iz toga slijedi da svaki taj izaslanik nosi 5,88% izborne volje svog „specifičnog demosa“, odnosno konstitutivnog naroda kojeg predstavlja. U Bosansko-podrinjskom kantonu (BPK), na primjer, popis stanovništva 2013. godine evidentirao je 24 Hrvata, a u Posavskom kantonu (PK) 33.600 Hrvata. Postojeći IZ nalaže da oba kantona daju po jednog izaslanika u Hrvatski klub Doma naroda. To znači da izborni glas Hrvata u BPK vrijedi 1.400 puta više nego izborni glas Hrvata u PK, napominje Vukoja. Bit IDPI modela je, naglašava, da svaki kanton dobiva koeficijent izbornih bodova (KIB) koji je istovjetan postotku Hrvata/Srba/Bošnjaka/ostalih u tom kantonu u odnosu na njihov ukupan broj na razini FBiH. -Ukoliko, na primjer, Hrvata u nekom kantonu ima 10% njegov KIB je 10. Prvorangirani izaslanik na listi za Hrvatski klub DN nosi 5,88 osobnih izbornih bodova (OIB), odnosno, 5,88% hrvatske izborne volje te stoga izravno ulazi u Hrvatski klub DN. Drugi na listi ulazi u drugi izborni krug s ostalim izaslanicima koji imaju manje od 5,88 OIB-a i unosi 4,12 OIB-a (10 minus 5,88). U drugom krugu, može vrijediti pravilo da svaki izaslanik pokuša osigurati 5,88 OIB-a, ili da se nedostajući izaslanici u drugom krugu biraju na isti način kako se u kantonalnim skupštinama biraju izaslanici za klubove Doma naroda. Time je osigurano da svaki izborni glas u okviru istog specifičnog demosa jednako vrijedi u svakom kantonu i da svaki narod u svakom kantonu efektivno sudjeluje u izboru izaslanika odgovarajućeg kluba DN, pojasnio je. U sarajevskim medijima i javnosti IDPI-jev prijedlog odmah je proglašen HDZ-ovim, nečim što “odgovara Čoviću i ekipi”. Vukoja kaže kako dio samoprozvanih „patriotskih“ i „probosanskih“ medija te društvenih i političkih aktera ne razumije temeljne ustavno-pravne i politološke pojmove ili ih pogrešno tumači, a dio svjesno laže i manipulira ne samo tumačenjima pojmova i koncepata, nego i činjenicama. -A kada nešto ne razumiju, ili im nije politički prihvatljivo, cijelu problematiku nekog slučaja obično svode na HDZ i Dragana Čovića koje su već toliko demonizirali da smatraju kako je ono što im ne odgovara najlakše diskreditirati dovođenjem u vezu sa spomenutom strankom i njenim liderom. IDPI prijedlog je stopostotno utemeljen na Ustavu BiH i Dyatonskom mirovnom sporazumu, ističe Vukoja. Upitan koliko se IDPI-jev prijedlog razlikuje od onog što je s cenzusom od 3 posto po županijama/kantonima najavljivao visoki predstavnik Schmidt, Vukoja kaže kako njihov prijedlog, u odnosu na prijedlog OHR-a, u većoj mjeri osigurava jednaku vrijednost izbornog glasa svakog birača te, premda ne eliminira, u većoj mjeri ograničava utjecaj bošnjačkog izbornog inženjeringa na izbor hrvatskih i srpskih te izaslanika „ostalih“. -Schmidtov prijedlog grupira kantone u kojima ima manje od 3% pripadnika jednog konstitutivnog naroda i osigurava im zajedničkog predstavnika u Domu naroda. U slučaju Hrvata, to znači da bi jednog zajedničkog predstavnika imali Unsko-sanski i Bosansko-podrinjski kanton. Ta dva kantona zajedno imaju 1,02% od ukupnog broja Hrvata u FBiH, a dobila bi jednog izaslanika koji predstavlja 5,88% izborne volje Hrvata u FBiH. Time bi Hrvati Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona bili pozitivno diskriminirani, pod uvjetom da Bošnjaci ne sudjeluju u izboru njihovog predstavnika, jer bi njihov glas vrijedio skoro šest puta više (5,88%) nego izborni glas, na primjer, Hrvata iz Posavskog ili Zapadnohercegovačkog kantona. Unatoč svim tim činjenicama, „patriotski“ i „probosanski“ političari, mediji i aktivisti optužili su Schmidta da negativno diskriminira pripadnike konstitutivnih naroda kojih ima manje od 3% u nekom kantonu i javno tvrdili kako oni uopće neće biti zastupljeni u odgovarajućim klubovima Doma naroda. To je primjer samo dijela laži, obmana i manipulacija koje sam ranije spomenuo, kaže Vukoja. Je li Schmidt ispao kukavica ili mudar čovjek kada je u zadnji trenutak odustao od nametanja izbornih pravila vidjet će se, veli Vukoja, iz poteza koje bude vukao nakon roka od šest tjedana. -U svakom slučaju, odustajanjem je poslao vrlo opasnu poruku, a to je da javno iznošenje laži, uvreda i prijetnji može biti legitiman način političkog djelovanja koje se ne samo tolerira, nego i uvažava te koje može utjecati na najvažnije političke odluke i procese u BiH, smatra sugovornik splitskog dnevnika. Vukoja smtra kako nije realno očekivati da se za šest tjedana, koliko je Scmidt dao, postigne bilo kakvo rješenje, kroz dijalog hrvatskih i bošnjačkih stranaka, kada nije kroz sve ove godine. -Već spomenute „patriote“ i „probosanci“ ne samo da neće pristati da se Hrvatima u FBiH vrati barem dio oduzetih prava koje im jamče DMS i Ustav BiH, nego vrlo radikalno zahtijevaju dodatno smanjenje tih prava, odnosno, potpuno dekonstituiranje Hrvata i pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet, napominje Vukoja. Od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta Vukoja očekuje da ozbiljno i odgovorno radi svoj posao, odnosno, da ispunjava svrhu svoga postojanja. -A ta svrha je zagovaranje, poštivanje i provođenje temeljnih načela i normi ili „duha i slova“ Dyatonskog mirovnog sporazuma. To je glavna svrha postojanja i djelovanja OHR-a. A temeljno načelo ili „duh“ Daytona je konstitutivnost i međusobna ustavna i institucionalna jednakopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba. S obzirom da je konstitutivnost i jednakopravnost nemoguća bez legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u tijelima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti koje su DMS i Ustav BiH namijenili predstavljanju konstitutivnih naroda (Predsjedništvo, Dom naroda, Vijeće ministara, Ustavni sud, itd.) OHR ima obavezu, između ostalog i kroz Izborni zakon, osigurati poštivanje i provedbu načela legitimnog predstavljanja, naglašava Vukoja. Schmidtova odgovornost je, ističe, tim veća ako se ima u vidu da su njegovi prethodnici W. Petritsch i P. Ashdown izravni krivci za postojeću ustavno-pravnu i političku krizu. -Umjesto da „slovo“ DMS-a tumače i provodi sukladno njegovom „duhu“, OHR je u ime jačanja državnosti i funkcionalnosti BiH, vrlo često, relativizirao i kršio temeljna načela Daytonskog mirovnog sporazuma te tumačio i provodio „slovo“ DMS-a na način suprotan njegovom „duhu“, napominje Vukoja. Bez obzira na subjektivne motive, objektivne posljedice takvoga djelovanja OHR-a, kaže sugovornik Slobodne Dalmacije bile su narušavanje „balansa moći“ uspostavljenog DMS-om što je za posljedicu imalo radikaliziranje političkih zahtjeva u vidu jačanja separatizma i unitarizma, a sve to skupa drastično je oslabilo povjerenje u državu i dovelo do mnoštva blokada i nikad veće institucionalne, političke i sigurnosne krize. Vukoja smatra kako Schmidt ima povijesnu priliku, ali i zakonsku, političku i moralnu obvezu ispraviti barem dio pogrešaka svojih prethodnika. Vukoja se slaže kako se takozvana građanska oporba iz Sarajeva razgolitila kroz prosvjede ispred OHR i pokazala da između njih i SDA nema nikakve razlike, odnosno da se sve svodi na bošnjački unitarizam i kako Hrvatima nametnuti šet podobnih u Dom naroda. -Poznavateljima dubinskih odnosa u bosanskohercegovačkoj politici to je bilo očito već desetljećima. Dobro je da toga sve više postaju svjesni i predstavnici međunarodne zajednice u BiH, kao i cjelokupna javnost u Hrvatskoj, smtra Vukoja. Član stručnog tima IDPI-a komentirao je i Iztebegovićevo prebrojavanje lovaca, pušaka, dronova kao treću komponentu strategije ostvarivanja političkih ciljeva „lažima, uvredama i prijetnjama“. -Ali, ovdje želim naglasiti kako stvari u BiH nisu crno bijele. Bošnjaci kao narod su u vrlo kompleksnoj situaciji. Njihov radikalizam je značajnim dijelom potaknut strahom od hrvatskog i srpskog secesionizma. U slučaju Hrvata taj strah je, siguran sam u to, potpuno neutemeljen, što se ne može reći i za Srbe. Srpski, eresovski secesionizam je samosvojna politička agenda i kao takva velikim dijelom neovisna o bošnjačkom unitarizmu i radikalizmu, primjećuje Vukoja. S istom izjavom par dana nakon Izetbegovića izišao je i reis Kavazović. Na upit je li to znak da je Iztebegoviću upravo Islamska zajednica najveće uporište, čuvar, Vukoja je odgovorio potvrdno: -Na žalost da. O tome se sve više javno govori i u samom Sarajevu, između ostalog i o činjenici da je Islamska zajednica bila čak i operativno uključena u posljednji izbor Željka Komšića. I ovdje napominjem da stvari u BiH nisu crno bijele. Premda imam određeno razumijevanje za odnos između SDA i Islamske zajednice, kažem na žalost jer mislim da bi bilo dobro za SDA – koja je, ipak, najveća i najutjecajnija bošnjačka stranka u BiH – da se jasno i snažno distancira od Islamske deklaracije, Muslimanskog bratstva i sličnih ideologija i organizacija. Dobro, ne samo za SDA kao stranku, nego i za Bošnjake u cjelini, ali i ukupne političke i međunacionalne odnose u BiH, smatra Vukoja. Na upit odgovara li ovako bošnjačko puhanje u isti rog Draganu Čoviću i njegovom HDZ-u i zapravo odgađaju trenutak kada će među Hrvatima u BiH doći do političke pluralizacije, Vukoja kaže: -Da, trenutačna situacija je velika prepreka ozbiljnom stranačkom pluralizmu među Hrvatima u BiH. Puna provedba načela legitimnog predstavljanja zasigurno bi dala snažan poticaj hrvatskom političkom pluralizmu i smanjila dominaciju HDZ-a. A to bi, u konačnici, bilo dobro ne samo za Hrvate, nego i za sam HDZ BiH.
Pročitajte više na: https://www.vecernji.ba/vijesti/vukoja-kad-u-sarajevu-nesto-ne-razumiju-ili-im-je-neprihvatljivo-obicno-kazu-to-je-po-zelji-covica-i-hdz-a-1607975?utm_source=Linker&utm_medium=widget&utm_campaign=razmjena%2bprometa - www.vecernji.baUnknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-27596149657257735552022-08-04T11:53:00.001+02:002022-08-04T11:53:48.802+02:00Županova čestitka u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana ...<iframe width="480" height="270" src="https://youtube.com/embed/Xaa6GNdqksE" frameborder="0"></iframe>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-21099879390678951292022-07-25T11:54:00.000+02:002022-07-25T11:54:08.715+02:00Odgovor negatorima načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih narodaMostar, 23. 7. 2022.
Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar
Odgovor negatorima načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda
<b>Konstitutivnost naroda i njihovo legitimno predstavljanje nisu nešto oko čega se trebaju
voditi politički i stranački pregovori. Ta su načela već ugrađena u temelje DMS-a i Ustava
BiH, i dok je to tako svi nositelji zakonodavne, izvršne i sudske vlasti imaju ustavnu i
zakonsku obvezu poštivati i provoditi ta načela, odnosno imaju obvezu Izborni zakon BiH
uskladiti s tim načelima</b>.
Neslužbene najave da bi Visoki predstavnik C. Schimdt mogao intervenirati u izborno
zakonodavstvo, pa i Ustav FBiH, kako bi se ono konačno vratilo u okvire Ustava BiH i
Daytonskog mirovnog sporazuma (DMS-a), određeni društveni i politički akteri u BiH koriste
kao povod za mnoštvo neutemeljenih i pristranih komentara o problematici Izbornog zakona i
nužnosti njegovog usklađivanja s Ustavom BiH i DMS-om.
Jedna od glavnih teza koju pri tom iznose je ona kako bi takva intervencija bila ispunjavanje
želja HDZ-u BiH te kako bi time Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH bio poklonjen
HDZ-u BiH. Spomenuta teza primjer je (ne)svjesne manipulacije činjenicama kojom se
složen ustavno-pravni i politički problem neutemeljeno pojednostavljuje i pristrano svodi na
samo jednu, u biti sporednu dimenziju koju se, pri tom, izvlači iz konteksta, negativno
konotira i pogrešno tumači.
Kako bi se, na ustavno-pravnoj razini, ispravno razumjela problematika izbornog
zakonodavstava u BiH nužno je promatrati ju unutar konteksta DMS-a, Ustava (F)BiH te
mjerodavnih odluka Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP).
Za
sagledavanje i razumijevanje politoloških i političkih dimenzija problematike izbornog
zakonodavstva nužno je uzeti u obzir i konkretne izborne manipulacije koje su se događale pri
izboru Hrvatskog člana Predsjedništva BiH te izaslanika u Dom naroda PFBiH, odnosno
ustavno-pravne i političke okolnosti pri formiranju Vlade FBiH 2001. i 2011. godine.
U tom je procesu nužno, prije svega, poći od neporecive političke, ustavno-pravne, logičke i
semantičke istine da je konstitutivnost Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno ili natkrovljujuće
načelo Ustava BiH i cjelokupnog DMS-a. Tu je istinu izrekao i potvrdio i Ustavni sud BiH
svojom odlukom U-5/98 koju je donio 2000. godine po apelaciji tadašnjeg predsjedatelja
Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića. Iz konstitutivnosti tri naroda nužno proistječe i
njihova međusobna ustavno-pravna i institucionalna jednakopravnost. Jedino načelom
konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti tri naroda može se objasniti zašto BiH ima tri
jednakopravna člana Predsjedništva koji se rotiraju na funkciji predsjedatelja, zašto Dom
(konstitutivnih) naroda Parlamentarne skupštine BiH ima tri, brojem izaslanika i ovlastima
jednaka kluba, zašto postoji B-H-S paritet u Vijeću ministara i Ustavnom sudu BiH, itd. DMS
i Ustav BiH su, dakle, odredili i uspostavili tijela zakonodavne, izvršne i sudske vlasti koja
služe operacionalizaciji i institucionalizaciji načela konstitutivnosti i međusobne
jednakopravnosti Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda.
No da bi navedena tijela vlasti i njihova struktura imali smisla i da bi ona mogla ispunjavati
svoju temeljenu ustavnu zadaću, nužno je da u njima budu legitimni politički predstavnici tri
konstitutivna naroda. Na primjer, nužno je da Hrvatski član Predsjedništva BiH, kao i
izaslanici u Hrvatskom klubu Doma naroda PFBiH budu izraz hrvatske izborne volje. Stoga je
načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u institucijama i tijelima vlasti koje su
DMS i Ustav BiH namijenili upravo takvoj vrsti kolektivnog predstavljanja conditio sine qua
non konstitutivnosti ne samo Hrvata, nego i Bošnjaka i Srba. Konstitutivnost Hrvata,
Bošnjaka i Srba primarno se ogleda u činjenici da su im DMS i Ustav BiH dodijelili status
„demosa“, odnosno „naroda iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast“ u spomenutim
institucijama i tijelima vlasti. Legitimitet predstavljanja konstitutivnih naroda, stoga je, sama
srž načela konstitutivnosti. Iz čega neporecivo slijedi kako je svaki oblik relativiziranja,
nepoštivanja i kršenja načela legitimnog predstavljanja ujedno i relativiziranje, nepoštivanje i
kršenje ne samo načela konstitutivnosti tri naroda nego i DMS-a i Ustava BiH.
Osnovna svrha Izbornog zakona je osigurati legitimitet (ustavnost) i legalitet (zakonitost)
izabranih političkih predstavnika. Stoga je, iz postojeće ustavno-pravne perspektive, nužno da
legitimno predstavljanje tri naroda bude temeljno načelo Izbornog zakona BiH, kao što je već
temeljno načelo Ustava BiH. Ukoliko se u tijelima vlasti koje su Ustav BiH i DMS namijenili
predstavljanju tri konstitutivna naroda ne nalaze legitimni predstavnici svakog od tri
konstitutivna naroda, onda ta tijela nisu legitimna ni legalna, niti je sam izborni proces
legitiman i legalan. To neporecivo potvrđuje i odluka Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić), u
kojoj se na čak 13 mjesta spominje legitimno političko predstavljanje, kojom je izrijekom
naloženo PS BiH da Izborni zakon BiH uskladi s Ustavom BiH, odnosno da se svakom
konstitutivnom narodu osigura da ga u tijelima vlasti namijenim toj vrsti kolektivnog
zastupanja predstavljaju njihovi legitimni politički predstavnici, na svim administrativno-
političkim razinama.
Iz prethodno navedenog, očito je i neporecivo da pitanje legitimnog predstavljanja
konstitutivnih naroda, odnosno legitimnosti i legalnosti izbora proizlazi iz temeljnih načela
DMS-a i Ustava BiH, kao i mjerodavnih odluka Ustavnog suda BiH. Svoditi, u tom
kontekstu, problematiku usklađivanja Izbornog zakona BiH s DMS-om, Ustavom BiH i
mjerodavnim odlukama Ustavnog suda BiH na „ispunjavanje želja HDZ-u BiH“ može biti
izraz ili totalnog nerazumijevanja ustavno-pravnog i političkog konteksta ili pak licemjernog i
zlonamjernog obmanjivanja javnosti.
Pogrešna je i neutemeljena i tvrdnja kako bi, u slučaju jasnijeg ugrađivanja legitimnog
predstavljanja konstitutivnih naroda u Izborni zakon BiH, Hrvatski klub Doma naroda PFBiH
bio poklonjen HDZ-u BiH te kako bi to značilo unutarnacionalnu diskriminaciju Hrvata po
regionalnoj osnovi. Jedna je od zadaća Izbornog zakona BiH osigurati jednaku vrijednost
glasa svih birača koji sudjeluju u određenom izbornom procesu, u ovom slučaju procesu
izbora izaslanika u Hrvatski klub Doma naroda PFBiH. Činjenica je kako je Izborni zakon
BiH, koji je osporen odlukom Ustavnog suda BiH U-23/14 (Ljubić), drastično kršio to načelo
na način da je, na primjer, glas jednog Hrvata iz Bosansko-podrinjskog kantona bio 1.400
puta vrjedniji od glasa jednog Hrvata iz Posavskog kantona, a 1.302 puta vrjedniji nego glas
jednog Hrvata iz Zapadnohercegovačkog kantona.
Prigoda je ovdje spomenuti kako je Institut za društveno-politička istraživanja još prije općih
izbora 2018. godine formulirao i objavio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, koji u još
većoj mjeri nego aktualni prijedlog Hrvatskog narodnog sabora BiH, osigurava legitimitet
predstavljanja, odnosno jednakovrijednost glasa unutar svakog od konstitutivnih naroda, ali i
„ostalih naroda i građana“ kao zasebne izborne jedinice za popunjavanje Kluba ostalih
DNPFBiH. To je u IDPI-jevom modelu postignuto sustavom Koeficijenata izbornih bodova
(KIB), utemeljenih na postotku pripadnika svakog od konstitutivnih naroda u svakom kantonu
u odnosu na ukupan broj pripadnika svakog od tih naroda u cijeloj FBiH. KIB svakog kantona
potom među sobom dijele svi zastupnici određenog naroda u skupštini tog kantona, te s tako
dobivenim Osobnim izbornim bodovima (OIB) sudjeluju u izboru izaslanika odgovarajućeg
kluba u Domu naroda u Velikom izbornom kolegiju svojeg naroda.
Pored jednakovrijednosti glasa unutar svakog konstitutivnog naroda kao zasebne izborne
jedinice, izmjene IZ BiH trebaju ukinuti i mogućnost da bilo koji hrvatski izaslanik bude izraz
bošnjačke izborne volje, jer je to izravno kršenje načela legitimnog predstavljanja
konstitutivnih naroda. Primjerice, u Bosansko-podrinjskom kantonu živi ukupno 24 Hrvata, a
Edin Fejzić, koji ih sada „predstavlja“ u Hrvatskom klubu DN PFBiH, dobio je kao kandidat
na listi stranke „Goraždanska priča“ 319 preferencijalnih glasova. S obzirom da je to preko 13
puta više glasova od ukupnog broja Hrvata u BPK, očito je kako on nikako ne može biti izraz
hrvatske izborne volje, odnosno, ne može biti legitimni hrvatski predstavnik.
Protivnici moguće intervencije C. Schmidta u IZ BiH i Ustav FBiH, idu tako daleko da tvrde
kako bi to dovelo do situacije u kojoj bi jedan hrvatski izborni glas bio tri do četiri puta
vrjedniji nego bošnjački izborni glas. Što više, koristeći se već opisanom metodom
pojednostavljivanja i manipuliranja, umjesto hrvatskih izbornih glasova koriste izraz „HDZ-
ovi glasovi“. Na djelu je, ponovno, ili nerazumijevanje temeljnog načela Ustava BiH i DMS-
a, načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, ili pak
svjesno manipuliranje pogrešnim tumačenjem spomenutog načela. Konstitutivnost naroda je
upisana u DMS i Ustav BiH kako bi se, među ostalim, osiguralo da sva tri naroda budu
ustavno-pravno i institucionalno jednakopravna, odnosno, kako bi se onemogućilo da jedan
narod zbog brojčane nadmoći majorizira i diskriminira drugi narod. Stoga je ustavno-pravno,
logički i politički potpuno neutemeljeno i pogrešno uspoređivati vrijednost hrvatskih i
bošnjačkih glasova pri izboru predstavnika u tijela vlasti koje su DMS i Ustav BiH namijenili
predstavljanju konstitutivnih naroda. Narodski rečeno, takvo uspoređivanje poput je zbrajanja
krušaka i jabuka. Načelo jednake vrijednosti glasa za sve građane BiH neovisno o njihovom
pripadništvu nekom od konstitutivnih naroda vrijedi u Zastupničkom domu PFBiH, dok u
Domu naroda to načelo ne vrijedi na razini cijeloga DN nego na razini klubova konstitutivnih
naroda. Nerazumijevanje ili negiranje te činjenice znači nerazumijevanje ili negiranje Ustava
BiH i cjelokupnog DMS-a.
Pozivanje na „europske demokratske standarde“ kao argument za protivljenje izbornim
modelima koji bi osigurali legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda također je u
potpunosti neutemeljeno jer u dvije visoko razvijene Europske države, Belgiji i Švicarskoj, od
kojih je u jednoj i sjedište središnjih institucija Europske unije, postoje identitetski utemeljene
društveno-političke zajednice čija je „konstitutivnost“ upisana u ustave tih država i
institucionalizirana kroz administrativno-teritorijalni ustroj, strukturu i sastav tijela državne
uprave te izborno zakonodavstvo.
Izmjene Izbornog zakona koje bi osigurale legitimno predstavljanje tri naroda ne mogu se
osporiti niti pozivanjem na odluke ESLJP-a, prije svega zato što se legitimno predstavljanje i
mjerodavne presude ESLJP-a međusobno ne isključuju, nego nadopunjuju. Osim toga, odluka
Ustavnog sud BiH U-3/17 (Čolak) jasno kaže kako je presudu U-23/14 (Ljubić) nužno
implementirati neovisno i prije mjerodavnih presuda ESLJP kako bi se u potpunosti mogli
implementirati izborni rezultati i kako bi se izbori uskladili s općim načelom demokracije da
jedan konstitutivni narod ne bira predstavnike drugom konstitutivnom narodu.
Konstitutivnost naroda i njihovo legitimno predstavljanje, dakle, nisu nešto oko čega se
trebaju voditi politički i stranački pregovori. Ta su načela već ugrađena u temelje DMS-a i
Ustava BiH, i dok je to tako svi nositelji zakonodavne, izvršne i sudske vlasti imaju ustavnu i
zakonsku obvezu poštivati i provoditi ta načela, odnosno imaju obvezu Izborni zakon BiH
uskladiti s tim načelima. Stoga svaki prijedlog izmjena Izbornog zakona mora u sebi
sadržavati punu provedbu načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Ako imamo
više takvih prijedloga, onda se između njih može tražiti neki kompromisan ili optimalan
model. Ako postoji samo jedan prijedlog koji to načelo zadovoljava, onda je nužno Izborni
zakon BiH izmijeniti sukladno tom prijedlogu, bez obzira tko je njegov predlagatelj.
Potrebno je, na kraju ovog izlaganja, naglasiti i kako je puna provedba načela legitimnog
predstavljanja samo jedan dio nužnih promjena ustava i izbornog zakonodavstva u BiH. DMS
i Ustav BiH zahtijevaju ne samo provođenje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih
naroda već i njihovu punu efektivnu jednakopravnost u određenim tijelima zakonodavne,
izvršne i sudske vlasti koja se osigurava primjenom mehanizama pariteta i konsenzusa. Puna
provedba načela legitimnog predstavljanja na svim administrativno-političkim razinama nužni
je minimum koji može “osigurati mirnu provedbu slobodnih i poštenih izbora“ u listopadu
2022. godine te „omogućiti nesmetanu provedbu izbornih rezultata i formiranje zakonodavne
i izvršne vlasti na svim razinama“.
Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) MostarUnknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-19009666585919196922022-06-03T11:30:00.003+02:002022-06-03T11:30:41.206+02:00Ivan Baković o knjizi fra Šimuna Šite Ćorića: Sveti Jeronim – Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac, životopis i drama
… QUIA DALMATA SUM.
Šimun Šito Ćorić: Sveti Jeronim – Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac, životopis i drama, Fram-Ziral – Glas Koncila, Mostar – Zagreb, 2020.
<div class="separator" style="clear: both;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhhzjXZFqNaqwJ2ZEFSUirSw7xjFYAx_rfytreg8HBXtoFAvbyEybMxrQNe82yol28tMYDooXXXrcQfwNXWl706kJw5U5lQA1-E0A9yLpgde3Bsdv6UzN8C52CyZwYI54l3v8pa8J8ozHNDBGAkdyV9Lc8qNTb4JiiDI3BScdaYWblnjLkf_D1B9hwo/s613/931_sveti-jeronim.webp" style="display: block; padding: 1em 0; text-align: center; "><img alt="" border="0" height="320" data-original-height="613" data-original-width="393" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhhzjXZFqNaqwJ2ZEFSUirSw7xjFYAx_rfytreg8HBXtoFAvbyEybMxrQNe82yol28tMYDooXXXrcQfwNXWl706kJw5U5lQA1-E0A9yLpgde3Bsdv6UzN8C52CyZwYI54l3v8pa8J8ozHNDBGAkdyV9Lc8qNTb4JiiDI3BScdaYWblnjLkf_D1B9hwo/s320/931_sveti-jeronim.webp"/></a></div>
Ova nevelika knjiga, u kojoj je fra Šito ukoričio dramu o svetom Jeronimu i svečev životopis, pojavila se u godini kad se navršilo tisuću i šest stotina godina od smrti ovoga velikana koji je slavu imena Dalmacije pronio diljem svijeta. Nekoliko tehničkih detalja: knjiga opseže stotinu i dvije stranice, složena je od predgovora Dragana Komadine, životopisa naslovljena „Sveti Jeronim – Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac“, drame naziva „Čudesni čovjek iz Stridona“, sažetka svečeva životopisa na njemačkom jeziku i popisa literature. Spomenimo i to da je knjiga ilustrirana djelima najvećih slikara koji su slikali Jeronimov portret (o čem će poslije biti koja riječ više). Austrijski književnik Stefan Zweig objavio je knjigu Zvjezdani sati čovječanstva i u njoj sabrao desetak trenutaka u kojima se određivao daljnji tijek povijesti svijeta: pad Carigrada, bitka kod Waterlooa, otkriće Tihoga oceana, izvođenje na strijeljanje Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga itd. Dakle, izabrao je trenutke koji su određivali budućnost Zapadne civilizacije. Zanimljivo, sv. Jeronima nije uključio, ili zato što posao sv. Jeronima nije bio trenutak ili je nešto drugo u pitanju, nije ni bitno. U taj red zvjezdanih sati čovječanstva spada i rad svetoga Jeronima jer je rezultat toga rada nešto što je odredilo, ako ne sudbinu, a ono pravac razvoja Zapadne, ne samo kršćanske, civilizacije. Sveti Jeronim je u zapadno kršćanstvo uveo latinski jezik, koji je, kako piše fra Šito u ovoj knjizi, „zavazda potisnuo grčki i postao ekskluzivni jezik kršćanskoga zapada.“ Njegova Vulgata je postala, i do danas ostala, temelj svim prijevodima Biblije na sve svjetske jezike. Zbog svoga rada „proglašen je crkvenim ocem i naučiteljem, a što je najveća titula koju od službene Crkve može dobiti neka osoba. Tako se zavazda našao uz trojicu najvećih, svetog Augustina, svetog Ambrozija i svetoga Grgura pape, jedini među njima koji nije bio ni biskup, ni papa, nego siromašni redovnik“ (str. 16.).
Otkako mu je u sedmom stoljeću naslikan prvi portret, postao je Jeronim Dalmatinac najportretiranijim svecem čitava zapadnoga kršćanstva, slikali su ga najveći među najvećim slikarima svih epoha, primjerice: Dűrer, Leonardo da Vinci, Giovani Bellini, Rubens, El Greco, Caravaggio… i poneki Hrvat – Celestin Medović ili kipar Ivan Meštrović, a pisali su o njem Matija Vlačić Ilirik, Marko Marulić, Petar Zoranić, Tin Ujević…
<div class="separator" style="clear: both;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEghgiKcRyA183FPhIFawPQwxMjnn1s-IAyHK1lObbFtl738kmSO-v4jOekRql34y6XRmIr-dN_4Bksp2pOOoOwsarPLShs2bTqqNmFVS5C0W3bNAWNdCDnmX21o16iwf40BSHRp0rXkjDGSAal0hgL9GAJ1fzbVl7YZzjPP1Ztcy3XZxsXWfc9K9_cC/s1920/sv%20jeronim%20vene%20j..webp" style="display: block; padding: 1em 0; text-align: center; "><img alt="" border="0" height="400" data-original-height="1920" data-original-width="1280" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEghgiKcRyA183FPhIFawPQwxMjnn1s-IAyHK1lObbFtl738kmSO-v4jOekRql34y6XRmIr-dN_4Bksp2pOOoOwsarPLShs2bTqqNmFVS5C0W3bNAWNdCDnmX21o16iwf40BSHRp0rXkjDGSAal0hgL9GAJ1fzbVl7YZzjPP1Ztcy3XZxsXWfc9K9_cC/s400/sv%20jeronim%20vene%20j..webp"/></a></div>
kip sv. Jeronima. postavljen u crkvi Marijina Uznesenja u Jeruzalemu, rad kipara Vene Jerkovića
Ako možda i nije bio Hrvat (a ni to nije isključeno), a ono je barem rođen na području na kojem danas Hrvati žive. Znano je da se sv. Jeronim rodio u Stridonu na granici Dalmacije i Panonije. Do danas traju nesuglasice gdje se Stridon nalazio, kao moguće lokalitete neki istraživači navode okolicu Akvileje, Emone (Ljubljane), Trsat, Međimurje, Grahovo Polje, ali i tvrđavu Stržanj ponad Šuice. Bez tvarnih pokazatelja i dokaza svaka od ovih priča je ili mit ili predaja. A mitovi i predaje su često ugrađene u sami temelj narodnoga identiteta. Slične misli pronalazimo i kod dvojice Hrvata autora dviju knjiga o svetom Jeronimu, u fra Šite, u ovoj knjizi kojoj je moto na početku: „Priče, legende i govor simbola često bolje prenose životne istine i poruke nego gole činjenice!“, i u prof. Slobodana Prosperova Novaka, autora knjige Sveti Jeronim Dalmatinac, objavljene godinu prije ove fra Šitine, pa veli prof. Prosperov Novak: „Knjigu o svetom Jeronimu Dalmatincu posvećujem učitelju brojnih naraštaja hrvatskih filologa, akademiku Radoslavu Katičiću, koji me 1986., dok smo zajedno radili na velikoj izložbi Pisana riječ u Hrvatskoj, kad sam rekao kako je dobar dio Jeronimova postojanja u nas legendaran pa time i izmišljen, ispravio: ‘<b>Mladi prijatelju, gotovo uvijek u legendi ima više istine nego i u istini samoj</b>.’“ U mitove i predaje se može vjerovati ili ne vjerovati, ne može ih se provjeriti. A dokle je tomu tako mi se ne trebamo odreći legende da se sv. Jeronim rodio u Stridonu koji je zapravo Stržanj ponad Šujice, ili barem ovdje negdje blizu. Ako se drugi narodi ne odriču svojih mitova (o kralju Arthuru, Robinu Hoodu...) zašto bismo se mi odricali svojih (o kralju Tomislavu, sv. Jeronimu...)? A rasprave traju i trajat će. Primjera radi, još prije pet stotina godina „otac hrvatske književnosti“ Marko Marulić vodio je žustre rasprave s Talijanima o podrijetlu sv. Jeronima te napisao i objavio traktat „Animadversio in eos qui beatum Hieronymum Italum esse contendunt“ (Kritika onih koji ustvrđuju da je blaženi Jeronim Talijan). Prošle godine je bilo tisuću i šest stotina godina od smrti svetoga Jeronima, onoga kojega su slikali najveći među najvećima, onoga koji je, da ponovimo „proglašen crkvenim ocem i naučiteljem, a što je najveća titula koju od službene Crkve može dobiti neka osoba. Tako se zavazda našao uz trojicu najvećih, svetog Augustina, svetog Ambrozija i svetoga Grgura pape, jedini među njima koji nije bio ni biskup, ni papa, nego siromašni redovnik“. Umjesno je pitanje na ovom mjestu: čime smo tu obljetnicu, mi među kojima se rodio taj o kojem pričamo, obilježili; koliko smo radova objavili; koliko manifestacija priredili; koliko nastavnih sati učenicima govorili o ovom velikanu? Uspomenu na njega čuva Crkva, vjerni narod i pokoji pregalac kao fra Šimun Šito Ćorić koji nas darova ovom knjigom. Nije utješno, no bilo je to tako i u prošlosti, prije stotinjak godina ovako pisaše Tin Ujević: „Jerolim u našoj narodnoj masi bijaše odvajkada najpopularniji svetac, te mu je povjerena ambasada Dalmacije u carstvu nebeskom, ali je žalosno da su njegova djela i rad, proučena od šačice erudita, slabo poznati širem krugu čitalaca.“ Zađoh izdaleka, oprostit ćete mi, no držim se misli kolege Domagoja Vidovića, s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji veli: „… katkad su čak i važnije teme koje knjiga otvara od onih koje obrađuje“ (D. Vidović, Od smokovače do Pavlovače, Hrvatsko slovo, broj 1010, Zagreb, 29. 8. 2014., str. 9.).
No, vratimo se knjizi. U njoj fra Šito u prvom dijelu, ne suhoparnim činjenicama, nego lirski pripovjedno prati život sv. Jeronima prikazujući njegov razvojni put od dječaštva, preko školovanja, pustinjskih godina do njegove smrti. Otkriva nam se čovjek koji je u mladalaštvu bio i raskalašen, koji sam za sebe veli: „Padao sam na klizavoj stazi mladosti i ležao u odvratnim jarcima zla, uprljan svim vrstama nečistoće“, do samotnoga pustinjaka koji zapisuje „Pustinja je domovina jakih, šutnja njihova molitva“, koji se potrudio naučiti i hebrejski da bi mogao u potpunosti razumjeti Sveto pismo, onoga koji je u ljutini svoje protivnike zavidnike nazivao skupinom zlih čovječuljaka, sitnih duša, pasa što reže, vinskom mješinom punom neznanja, svinjskim koritom punim mulja, pa i reći, na vijest o smrti jednoga od njih: „Ooo, dobro je da se Svevišnji sjetio toga škorpiona!“, ali i čovjeka koji je svaku večer pao na koljena pred raspelom i, udarajući se u prsa, zavapio: „Oprostio mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac“, misleći na svoju žestoku južnjačku narav. Čitajući ovu knjigu saznat ćete ponešto o tom kako su se naši glagoljaši branili pozivajući se na to da je glagoljicu sastavio sveti Jeronim Dalmatinac i još puno toga što je fra Šito uvrstio u ovaj poučno-informativni tekst. Iza životopisa u knjizi se nalazi izbor iz izreka i pouka sv. Jeronima, a pri kraju knjige i drama „Čudesni čovjek iz Stridona“. Kroz osam scena autor prikazuje Jeronimov život kroz monologe lika nazvana Životopisac, kroz njegov razgovor s voditeljicom u televizijskom studiju, ali i kroz odabrane dramatizirane dijelove Jeronimova života. Drama je edukativna i didaktična, primjerena svim uzrastima i bit će prava šteta ako ne bude izvedena na pozornici jer se kroz dijaloge ove drame mogu sagledati važniji dijelovi Jeronimova života te zainteresirati gledatelje da potraže i dodatnu literaturu o ovom velikanu. Radnja nije zasnovana na dramskoj napetosti, na sukobu, ali to autoru, razvidno je, i nije bio cilj, nego mu je bio cilj napisati dramu preko koje ćemo upoznati važnost djela svetoga Jeronima, ugledati se u njega, ojačati vjeru i moralni kodeks. Ovo je uočio recenzent i pisac predgovora Dragan Komadina, ali to apostrofirao kao nedostatak ovoga dramskoga teksta: „…to je dijalog u funkciji moralističko-povijesnog narativa, a ne razvoja bilo kakvog sukoba (…) Nažalost, autor taj antagonistički potencijal nije iskoristio u svojoj dramskoj kreaciji“ (str. 8. i 9.). Ali pitanje je zašto bi svaka drama morala biti temeljena na sukobu, zašto „moralističko-povijesni narativ“ ne bi bio zanimljiv kao dramski tekst. Bježanje od moralističkoga narativa i uporno nastojanje sužavanja svega samo na dramski sukob je rezultiralo tim da su se vodeći pravci suvremene drame sveli na puku provokaciju i šokiranje gledateljstva pod motom „propitivanja“, a na razini ekscesa. No, ovim pitanjem izlazimo iz okvira govora o knjizi fra Šimuna Šite Ćorića pa ćemo to ostaviti za neku drugu zgodu.
Ivan Baković
<a href="https://dhkhb.org/wp-content/uploads/2022/06/OSVIT_109-110_za-web.pdf">https://dhkhb.org/wp-content/uploads/2022/06/OSVIT_109-110_za-web.pdf</a>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-22665616424511402872022-04-04T11:17:00.006+02:002022-04-04T11:17:40.362+02:00 Radost Evanđelja - vlč. Ramos (5.8.2020.)<iframe style="background-image:url(https://i.ytimg.com/vi/iR5X4gqXVy8/hqdefault.jpg)" width="480" height="270" src="https://youtube.com/embed/iR5X4gqXVy8" frameborder="0"></iframe>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-60997162356340232552022-03-02T13:37:00.001+01:002022-03-02T13:37:12.831+01:00POTPORA IZVANDOMOVINSKIH HRVATA HRVATIM AU BiH<div class="separator" style="clear: both;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEh3Y6W_2eDyz3Y9WNmOJrO1Q2sKtkKZkOqsYuEztG-KuP23a9S-mXMdoLmFLO0dC0Xpby_kI5vVF4noBr65BJEe9gXw67Wlmnp22KuQeWWVhdU8SZV8ulG-qfZjyPe143EQ5jmSSpR0hFqFhLL9tVzsMuvQ_27sSZvY1G-ZWIiK2WQBEZttV2T-LmX8=s170" style="display: block; padding: 1em 0; text-align: center; "><img alt="" border="0" width="400" data-original-height="166" data-original-width="170" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEh3Y6W_2eDyz3Y9WNmOJrO1Q2sKtkKZkOqsYuEztG-KuP23a9S-mXMdoLmFLO0dC0Xpby_kI5vVF4noBr65BJEe9gXw67Wlmnp22KuQeWWVhdU8SZV8ulG-qfZjyPe143EQ5jmSSpR0hFqFhLL9tVzsMuvQ_27sSZvY1G-ZWIiK2WQBEZttV2T-LmX8=s400"/></a></div>
Poruka Hrvatima u Bosni i Hercegovini
Ocu nadbiskupu, biskupima, provincijalima, provincijalkama, čelnicima hrvatskih
političkih stranaka, redovničkim zajednicama, hrvatskim poduzetnicima,
hrvatskim kulturnim ustanovama i svim Hrvatima u BiH
2. ožujka 2022.
Poštovani,
Srdačno vas pozdravljamo u želji da s vama podijelimo nade i težnje za ostvarenjem bolje budućnosti
u Bosni i Hercegovini. Nalazimo se u vrlo zahtjevnom vremenu, ne samo zbog demografskog već i
zbog političkog stanja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Pratimo događanja na prostoru BiH, kao i rad Hrvatskog narodnog sabora u BiH, te želimo na ovaj
način dati potporu ponajprije naporima HNS-a, a zatim i svima vama koji se možete uključiti u
iznalaženju rješenja kako bi Hrvatski narod ostao svoj na svome i kako bi ostvarili Ustavom
zajamčena prava Hrvata na prostoru BiH.
Bez obzira na razlike i prošlost, na sukobe i političke suprotnosti, pozivamo predstavnike političkih
stranaka u pregovorima kao i međunarodne predstavnike u BiH na iskreno promišljanje i stvarnu
analizu stanja koja je zagarantirana Ustavom BiH, a tiču se legitimnog predstavljanja hrvatskog
naroda u institucijama BiH.
Dajemo punu potporu u pregovorima hrvatskim predstavnicima u provođenju presuda Europskog
Suda za ljudska prava u Strasbourgu i odluka Ustavnoga suda BiH, kao i ostvarenju pitanja
legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Federacije
BiH, načina biranja hrvatskih dužnosnika, te ostvarenja pune jednakopravnosti s ostala dva naroda
u BiH.
Svjesni važnosti upravo sadašnjeg trenutka pregovora, te osjećaja i obaveze potpore nas stotine
tisuće Hrvata iz Iseljeništva smatramo kotačem koji vam želi poslati poruku kako niste sami i da
ustrajete u pregovorima kako bi ostvarili Hrvatsko pitanje koje se tiče i nas Hrvata koji smo iselili
ili imamo svoje korijene iz domovine Bosne i Hercegovine, ali koji nastavljamo pružati materijalnu
i drugu potporu našim obiteljima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
U nadi da će se to dogoditi uskoro, srdačno vas pozdravljamo!
image.png
Kanadsko-hrvatska gospodarska komora /
Canadian-Croatian Chamber of Commerce
“Ivan Grbešić”
Nacionalne kulturne federacije američkih Hrvata /
National Federation of Croatian Americans
“Steve Rukavina”
Ivan Grbešić
Tajnik
Steve Rukavina
Predsjednik
Udruženje hrvatsko-američkih stručnjaka /
Association of Croatian American Professionals
“Dr. Steven Pavletić”
Hrvatski iseljenički kongres
“Marin Sopta”
Dr. Steven Pavletić
Predsjednik
Marin Sopta
Predsjednik
Australsko hrvatski kongres /
Australian Croatian Congress
“Ante Radić”
Hrvatski svjetski kongres Njemačke
“Franjo Akmadža”
Ante Radić
Dopredsjednik HSK-Australia
Franjo Akmadža
Predsjednik
Hrvatski svjetski kongres SAD /
Croatian World Congress USA
“Nada Pritisanac Matulich”
Hrvatski svjetski kongres UK /
Croatian World Congress UK
“Nicholas Frankopan”
Nada Pritisanac Matulich
Predsjednica
Nicholas Frankopan
Predsjednik
Hrvatski franjevci USA/Canada
“Fr. Jozo Grbeš”
Crodiaspora
“Matija Pavković”
Fra Jozo Grbeš, ofm
Kustod
Matija Mathew Pavković
Predsjednik
Venezuelsko-hrvatska gospodarska komora /
Camara de Comercio Venezolana Croata
“Josip Hrgetić”
Croatia Sacra Paulistana – Brazil
“Tomislav Correia Deur”
Josip Hrgetić
Potpredsjednik
Tomislav Correia Deur
Hrvatska središnjica /
Federation of Croatian Societies, Inc.
Milwaukee, Wisconsin
“Tomislav Kuzmanović”
Hrvatska zaklada iz Windsor-a /
Croatian Foundation of Windsor
“Marko Pocedić”
Tomislav Z. Kuzmanović
Predsjednik
Marko Pocedić
Predsjednik
Hrvatska gospodarska komora zapadne
Australije / Western Australian Croatian
Chamber of Commerce
“Luke Jurčević”
Humanitӓrer Verein fra Mladen Hrkac Swiss
“Ivan Ivanković”
Luke Jurčević
Predsjednik
Ivan Ivanković
Tajnik
Udruga Reaspora
“Michael Drago Murgić”
Meeting G2 – Udruga za poslovno povezivanje
domovinske i iseljene Hrvatske
“Antun Krešimir Buterin”
Michael Drago Murgić
Predsjednik
Antun Krešimir Buterin
Predsjednik
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u
domovini i dijaspori – Njemačka
“Josip Stjepandić”
Udruga Hrvata Dubrovnik – Peru
Asociación Croata Dubrovnik – Perú
“Pedro Puh”
Josip Stjepandić
Predsjednik
Pedro Puh
Predsjednik
Hrvatsko argentinski kulturni centar – Buenos
Aires, Argentina
“Federico Kisić”
Federico Kisić
Direktor
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-76384886009986361632022-02-11T09:51:00.001+01:002022-02-11T09:51:11.568+01:00Forgetting JihadForgetting Jihad
The Boulder massacre took place less than a year ago. Why is it so difficult to remember?
Tue Jan 18, 2022 William Kilpatrick 29 comments
William Kilpatrick is a Shillman Fellow at the David Horowitz Freedom Center. His books include Christianity, Islam, and Atheism: The Struggle for the Soul of the West (Ignatius Press), What Catholics Need to Know About Islam (Sophia Press), and The Politically Incorrect Guide to Jihad.
Note: This piece was written several days before the attack on a synagogue in Texas by an Islamic jihadist. The hostage situation, which resulted in the death of the Muslim gunman, is in the news now, but if the media's handling of such events holds true to form, the story will soon be dropped down the memory hole. A year from now, in all likelihood, the Texas synagogue hostage drama will be as little remembered as the Boulder massacre is today.
If you’re a regular reader of FrontPage or JihadWatch, you’re well aware of the scope of global jihad activities: daily massacres of non-Muslims in Congo, Nigeria, and other African nations; vicious persecution of Christians throughout the Muslim world; and the stealth jihad infiltration of key cultural and governmental institutions in the West.
You are also aware that almost the whole raison d’etre of Islam is to conquer the non-Muslim world for Allah. And you take it for granted that America is high on the target list of various stealth jihad organizations.
Because you’re well acquainted with the realities of jihad, you need to remind yourself that most of your fellow Americans are not. And they’re even less aware that powerful forces in academia, media, and government don’t want them to know the facts about jihad
The silencing mechanisms are highly effective. How do they work? Well, suppose someone becomes curious about a news item concerning jihad terrorism. A friend recommends Jihad Watch as a good resource. The information-seeker googles “Jihad Watch” and the first thing that meets his eye is a box on the right-hand side of the page informing him that “Jihad Watch is a far-right anti-Muslim conspiracy blog operated by Robert B. Spencer.” “Hmm,” he says to himself, “I’ll steer clear of that.”
Fearful that it might be one of those sites that infects your computer with a fatal virus, he googles the word “jihad” instead. The Britannica site informs him that jihad means “a meritorious struggle or effort.” If he turns to the BBC, he finds that jihad is “a believers internal struggle to live out the Muslim faith as well as possible.” Wikipedia concurs: jihad means “struggling, especially with a praiseworthy aim…it can refer to almost any effort to make personal and social life conform with God’s guidance…” Some sites admit that “jihad” may also mean “holy war,” but they hasten to add that this usage is out of date. The Britannica site helpfully informs readers that “it [jihad] has often been erroneously translated in the West as “holy war,” whereas it “primarily refers to the human struggle to promote what is right and to prevent what is wrong.”
While “woke”encyclopedias engage in 1984-style re-definitions, the “woke” media prefers to drop inconvenient facts down the “memory hole.” Thus, the vast majority of jihad attacks outside the U.S. are given only grudging coverage by America’s mainstream media, if they are covered at all. As a result, very few Americans are aware of the daily butchering of Christians that takes place in dozens of African nations, or of the thousands of forced “conversions” and forced marriages of Christian girls in Pakistan.
Americans are usually better informed about events in Europe. But if the “event” is a jihad attack, only the most spectacular attacks (such as beheadings in broad daylight) or the deadliest (such as the Bataclan theater attack) make it into American news reports. Sometimes, in order to protect the Islam-means-peace narrative, even very spectacular attacks are ignored (for example, have you ever heard of the Muslim bus driver who hijacked a bus filled with fifty Italian schoolchildren a few years ago and then tried to set them on fire?)
In the old days, editors adhered to the rule, “If it bleeds it leads.” Nowadays, there’s an additional rule to remember: “If you must mention Islam, be sure all is ‘salaam’.”
Ignorance of the Islamic threat is, of course, not confined to readers of the liberal press or viewers of liberal new channels. Conservative news outlets would much rather report on the rising rate of inflation than on the rising rate of crime in Muslim-controlled Paris suburbs.
As a result, many conservatives are also unaware of the magnitude of the Islamic threat. Recently, I’ve gotten in the habit of asking friends, relatives and acquaintances if they are familiar with certain large-scale jihad attacks. By “familiar,” I mean, did they have any knowledge of the attack at all.
Although most were politically and culturally conservative, college-educated, and generally up-to-date with current events, most had difficulty recalling the attacks and many had never heard of them. Among the attacks I mentioned were the massacre in Nice, France in which a jihadist in a large truck plowed through a crowd of strollers celebrating Bastille Day on a closed-off boulevard. Almost 90 people, many of them children were killed. More than 450 were injured.
My list also included:
The Bataclan theater massacre in Paris
The attack on the Manchester Arena during an Ariana Grande performance
The attack on the Taj Mahal Palace Hotel in Mumbai, India
The coordinated bombing attacks on three churches and three luxury hotels in Colombo, Sri Lanka
The Brussels airport and subway attacks
The jihadist takeover of an elementary school in Beslan, Russia which resulted in over 300 deaths, many of them children
The coordinated bombing attacks on four commuter trains in Madrid, Spain which resulted in almost 200 deaths and over 2,000 injuries.
Although I didn’t keep count, I was surprised at how many of these well-educated and conservative-minded people had difficulty recalling these attacks or had never heard of them. I did notice, however, that those of middle-age and beyond did a better job of identifying the attacks. That makes sense, of course; if you asked someone under the age of twenty-five about the first attack on the World Trade Center (in 1993), you’d likely be met with a blank stare or a question: “Do you mean, the first plane?”
One could argue that the list doesn’t include terrorist attacks in the U.S., but I did occasionally mention some. Most of my “sample” remembered the attack on the Pulse nightclub in Orlando, Florida, but few remembered the truck massacre of eight cyclists on a bike path in Manhattan in 2017, or the shooting massacre of 10 customers in a supermarket in Boulder, Colorado less than a year ago.
When I asked one young man about the Boulder massacre, nothing came to his mind at first. However, when I offered a few more details, the incident came back to him. But that may be because he has a relative in the Boulder area who was there at the time.
From others without that advantage, I got the blank stare. That’s understandable. Within five days after the attack, the media had essentially laid the story to rest. Unlike the shooting of Trayvon Martin by George Zimmerman—a story that remained in the news for years—the Boulder massacre was soon forgotten. I wrote about its disappearance here.
Regular readers of Jihad Watch, and Front Page wouldn’t have any trouble with the quiz, but they shouldn’t assume that other conservatives are as up-to-date on the Islamic threat or that they feel any sense of great urgency about it.
Judging by my admittedly small sample, there are a lot of big holes in our collective memory about the destructive acts of Islamic ideologues. The holes are the result of deliberate misinformation and widespread suppression of critically important news.
What accounts for the epidemic of amnesia over Islamic terror? We all have reasons for forgetting past events. New events push them out of our minds. We have work to do, bills to pay, children to raise. We can’t be expected to remember every news item of the last decade.
Yet some events stick in our memory, and some don’t. Why do the names of Trayvon Martin and George Zimmerman stick in our minds, and the name Ahmad Al-Issa (the Boulder killer) does not?
George Zimmerman shot Trayvon Martin on February 26, 2012. And the court ruled it was self-defense. Ahmad Al-Issa killed 10 people in a premeditated act of murder on March 22, 2021. Yet, after ten years, the names of Trayvon Martin and George Zimmerman still ring a bell, and after 10 months, the name Ahmad Al-Issa does not. The death of Trayvon Martin is important to the media, and they want you to remember it. But apparently the death of ten people at the hands of a man who often complained of Islamophobia, doesn’t matter nearly as much to them. It doesn’t fit their narrative and so they turn their attention elsewhere.
As a result, the public turns its attention elsewhere. The name of Al-Issa is forgotten and so are the names of his victims. And so is the question of his motive (which at this time is still officially unknown.)
According to the old adage, “what you don’t know, won’t hurt you,” but sometimes, what you don’t know can suddenly hit you with devastating effect.
Share
https://www.frontpagemag.com/fpm/2022/01/forgetting-jihad-william-kilpatrick/Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-7062976461770076951.post-59975203301980863482022-02-07T13:13:00.002+01:002022-02-07T13:13:51.019+01:00Vukoja dekodirao "probosanske" strankeVUKOJA: Bošnjačke stranke ne zanimaju ‘ostali’, u Domu naroda FBiH čak i manjinama uzurpiraju ustavna prava
Sociolog Ivan Vukoja iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara smatra kako su glavni krivac za neuspjeh pregovora o reformi Izbornog zakona BiH samoproglašene “probosanske snage/stranke”, kako one koje su sudjelovale u pregovorima u Neumu (SDA, NiP i SBB), tako i one koje nisu (SDP, DF i NS).
‘Antidržavne’ snage
“<b>‘Probosanskim strankama’ pregovori su služili i služe za razvodnjavanje priče, odugovlačenje i kupovanje vremena s jedne strane te s druge strane za stvaranje političke, ideološke i medijske pripreme za nastavak procesa dekonstituiranja Hrvata i njihove potpune eliminacije iz vlasti kako na razini FBiH, tako i na razini države. Tek nakon toga uslijedio bi pravi pokušaj da se Hrvati kao konstitutivan narod izbace iz Ustava FBiH, a onda i iz Ustava BiH<i></i></b>”, smatra Vukoja, piše Večernji list.
On pojašnjava kako je “probosanski blok”, ustvari, izraz isključivo bošnjačke izborne volje. Shodno tomu, “probosanski blok” i njegovi članovi sebe smatraju prodržavnim blokom. “Time sve stranke i političke snage koje nisu dio tog bloka proglašavaju i smatraju antibosanskim, odnosno antidržavnim. A to su sve stranke iz HNS-a BiH i sve stranke iz RS-a. Dakle, politički akteri koji su izraz bošnjačke izborne volje smatraju sve političke aktere koji su izraz hrvatske i srpske izborne volje antidržavnim elementima i snagama. Iz toga je očito kako ‘probosanske snage’ smatraju kako je BiH njihova država u kojoj će oni određivati prihvatljivu mjeru političkog hrvatstva i srpstva, u kojoj će oni Hrvatima i Srbima nešto davati i dopuštati.
Pri tom se doživljavaju toliko moćnima i suverenima da smatraju kako ‘vlastitoj’ državi imaju pravo promijeniti i ime”, ističe Vukoja. On pojašnjava kako svoj legitimitet “probosanske stranke” vuku iz bošnjačkog biračkoga tijela koje za njega daje 95 posto glasova. Po sadašnjem neustavnom Izbornom zakonu, Bošnjaci mogu ostvariti potpunu kontrolu izvršne vlasti u Federaciji BiH, izbor dva člana tročlanog Predsjedništva BiH te potencijalno 50% ili čak i 2/3 vlasti u Vijeću ministara BiH. “Sasvim je razumljivo da te stranke koje svoj izborni uspjeh temelje isključivo na bošnjačkim glasovima neće podržati izmjene Izbornog zakona BiH koje bi umanjile izborni potencijal bošnjačke izborne volje”, kaže za Večernji list Vukoja.
Pojasnio je kako u Domu naroda FBiH bošnjačke stranke mogu izabrati 14 od 17 članova bošnjačkog Kluba, 12 od 17 srpskog Kluba te 6 od 17 hrvatskog Kluba ili 5 od 7 Kluba ostalih. Ostvari li se to, cijela izvršna vlast bit će u rukama političkih Bošnjaka, a Hrvati ostati bez svojih predstavnika na svim razinama. “Drugim riječima, 100% hrvatske izborne volje rezultiralo bi s 0% vlasti i na razini entiteta FBiH i na državnoj razini”, upozorava. Slijedom toga Bošnjaci bi imali bi 100% vlasti na razini FBiH, Bošnjaci bi imali 2/3 u Predsjedništvu, a u Vijeću ministara dvije trećine ministara. To je, po njemu, glavni stranačko-politički razlog zašto “probosanske stranke” koje svoj izborni rezultat temelje isključivo na bošnjačkoj izbornoj volji i ne žele izmjene Izbornog zakona.
Uzurpirali pozicije
“Stoga niti jedna ‘probosanska stranka’ nikada nije ni izišla s nekim konkretnim prijedlogom izmjena IZ-a BiH. Umjesto toga, iznosili su svoje neustavne i maksimalističke zahtjeve (brisanje nacionalnih predznaka, ukidanje načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, smanjenje ovlasti Doma naroda itd.) te presude Europskog suda za ljudska prava (‘Sejdić – Finci’ i ostale) suprotstavljali odlukama Ustavnog suda BiH (Ljubić i Čolak) kako bi stvorili privid da ni njima ne odgovara postojeći IZ BiH”, smatra sociolog Vukoja. On tvrdi kako bošnjačkim strankama uopće nije stalo do prava Sejdića i Fincija što svjedoči da su uzurpirali ne samo hrvatske i srpske pozicije u Domu naroda FBiH, nego i poziciju ‘ostalih’ jer su u toj skupini svi Bošnjaci./HSM/Unknownnoreply@blogger.com0