Vlada je izgubila kompas

Zagreb, 09. rujna 2013. - Usvoji li se prijedlog Nacionalnog plana za OIE, investicije u gradnju solarnih i vjetroelektrana u Hrvatskoj potpuno će zamrijeti. Priču donosi Poslovni dnevnik...
Sektor obnovljivih izvora energije, koji se u Hrvatskoj posljednjih godina tiho i polako počeo buditi, ovih dana skočio je na noge šokiran planovima koju mu za daljnju budućnost u Hrvatskoj predviđa resorno Ministarstvo gospodarstva. Ono bi pred Vladu uskoro, naime, trebalo iznijeti prijedlog Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije, dokument kojim se određuje daljnji razvoj i politika do 2020. godine, u okvirima europske energetske politike.

Iz Hrvatske gospodarske komore ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku upućen je u ime Zajednica obnovljivih izvora energije oštar dopis u kojemu se izražava nezadovoljstvo Akcijskim planovima. Posve je suprotan, tvrdi se u dopisu, važećoj energetskoj strategiji, čiji bi sastavni dio i provedbeni akt trebao biti.

"Strategijom energetskog razvoja i postojećim zakonskim aktima investitorima je otvoreno tržište obnovljive energije, a ovim Akcijskim planom definiraju se kvote koje zaustavljaju investicije u Hrvatskoj", upozoravaju i HGK ministra Vrdoljaka, od kojega traže i hitan sastanak radi spornog dokumenta.

Akcijskim planom, predviđa se, naime da udjel energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji u 2020. dosegne 20,1 posto. Taj je udjel u 2005. bio 12,8 posto, a za ovu godinu razina je predviđena na 15,8 posto. Ciljeve se definira u tri područja: Elektroenergetskom, u prijevozu i sektoru grijanja i hlađenja, a najzanimljivije su pri tom procjene ukupnog doprinosa od svake tehnologije za proizvodnju električne energije. Od 2015. do 2020. Akcijskim se planom doslovce zamrzava dotad instalirane kapacitete u sunčanim i u vjetroelektranama.

Fotonaponski sustavi prema Nacionalnom akcijskom planu za OIE ostaju tako tih šest godina, do 2020., na razini od 52 MW, a vjetroelektrane na 400 MW. Rast se predviđa za proizvodnju u hidroelektranama, i to za oko 15 posto, što znači povećanje kapaciteta na 373 MW, na ukupno 2158 MW. Također rast slijedi u geotermalnim i elektranama na biomasu. No, i u tim slučajevima stručnjaci tvrde da je riječ o skromnim pomacima, koji su uglavnom rezultat niske startne osnove. Elektranama na biomasu bi kapacitet dosegnuo 125 MW, au geotermalnim tek 10 MW.

"Taj plan za nas nije nepovoljan, on je katastrofalan i nadam se da neće ugledati svijetlo, da ga Vlada takvoga neće usvojiti", ne skriva razočarenje Mirko Tunjić, direktor splitske tvrtke EHN, koja je početkom godine u funkciju stavila prvu veliku vjetroelektranu na trogirskom zaleđu i radi na novim projektima. Šokiralo ga je, kaže, da pet godina nakon što se u ovaj sektor bez ikakvih subvencija i jamstava države, investiralo milijarde kuna sada najednom okreće ploču i poručuje da više nema prostora za projekte. "Tek što su stvorene pretpostavke da se konačno ima preduvjete za još više ulaganja i razvoja ovog dijela energetskog sektora, netko naprasno mijenja politiku. Žao mi je da se ne razmišlja o smanjenju uvoza energije u Hrvatsku i povećanju proizvodnje iz OIE, no, to je politička odluka. Ako to Vlada prihvati, ne možemo protiv toga, zaključuje Tunjić. Više nego ogorčen Akcijskim planom je i Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju. "Hrvatska je već sada doslovce na začelju, na 28. mjestu u EU po korištenju sunčeve energije, a ovim se akcijskim planom vraća još sto godina unazad", ističe Majdandžić. S potencijalom kojega ima, po njemu, instalirana snaga 2020. od sunca bi trebala biti minimalno 520 MW, deset puta veća od predviđene. U HGK-ovom dopisu ministra Vrdoljaka se upozorava i na mogućnost da investitori koji su već pokrenuli projekte i ušli u procese ishođenja dozvola, budu li zaustavljeni ovim planom, postave pitanje obeštećenja. Ukazuje se i na negativan efekt koji bi ovaj scenarij imao za razvoj i proizvodnju domaće opreme, kojoj bi bilo onemogućeno stjecanje potrebnih referenci nužnih za izvoz.

"Dosadašnja realizacija projekta bila je spora zbog procedura. Usporedbom rasta sektora s drugim zemljama jasno pokazuje značajno zaostajanje. Stoga se postavlja pitanje znači li predlaganje ovog Akcijskog plana potpuno zatvaranje sektora obnovljive energije, jer se njime smanjuju i one preostale male mogućnosti za razvoj projekata", upozoravaju iz HGK, iz kojega s nevjericom gledaju i na činjenicu da je Ministarstvo ovaj akcijski plan temelji na procjeni da će potrošnja energije do 2020. stagnirati, što znači i zaustavljanje gospodarskog rasta. [POSLOVNI DNEVNIK]

Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS
Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Večernja molitva vlč. Zlatka Suca

Karamarko usporedio Vladu sa zrakoplovom punim putnika, ali bez pilota i posade

ZNANJEM ĆEMO, A NE ORUŽJEM, STVARI PROMIJENITI NABOLJE