ZAŠTO SU BAŠ SAD NA TAKVOM UDARU DOLINA NERETVE, NEUM I LUKA PLOČE?
APEL ZA SPAS RIJEKE NERETVE
Projekti hidro elektrana bit će biblijski potop za neretvansku dolinu!
Neretljani se boje da će gradnjom
hidroelektrana rijeka Neretva dodatno izgubiti na svojem
hidropotencijalu što bi zbog daljnjeg upliva mora dodatno povećalo njen
salinitet. Posljedice takvog stanja, kažu upućeni, bile bi
nesagledive.
- Autor: Hrvoje Krstičević
- Photo: pixsell
- Ponedjeljak, 30.07.2012 21:00
Dolina Neretve ponovno
je na nogama. Nakon cijele sile elementarnih nepogoda koje su u
posljednjih nekoliko godina u crno zavili neretvanske poljoprivrednike,
ova "hrvatska Kalifornija", kako je neki od milja zovu, ponovno se našla
u središtu pažnje hrvatske javnosti. I kao da građanima Metkovića i
okolnih mjesta nije bilo dovoljno borbe s poplavom, sušom i tučom,
nedavno je iz naftalina ponovno "uskrsnuo" projekt "Gornji horizonti",
koji je na ulice Metkovića izvukao više od tisuću ljudi, u kako kažu
Metkovci, najvećem prosvjedu nakon početka devedesetih.
Projekt "Gornji horizonti", točnije njegova završna faza, uključuje gradnju triju hidroelektrana na slijevu rijeke Trebišnjice - HE Dabar, HE Nevesinje i HE Bileća na teritoriju Republike Srpske. Uz već izgrađene hidroelektrane Trebinje 1 i 2, Dubrovnik, Čapljinu te akumulaciju Bileću, cijeli projekt trebao bi se okruniti gradnjom HE Dubrovnik 2, u koju će voda dolaziti iz HE Trebišnjica. Projekt gradnje HE Dubrovnik 2 težak je 170 milijuna kuna, a obje države bi je trebale financirati u jednakim dijelovima.
I dok na prvi pogled nema ništa spornog u hrvatskoj želji za povećanjem vlastitih energetskih kapaciteta, stanje na terenu otkriva pomalo dramatičnu sliku koja je nedavno kulminirala velikim prosvjedom na središnjem metkovačkom trgu. Građani doline Neretve strahuju, a prema informacija koje smo dobili od raznih stručnjaka - i posve opravdano - da će gradnjom dodatnih hidroelektrana izgubiti i ovako tešku koricu kruha.
Za razliku od Neretve, rijeka Trebišnjica, naime, nema dovoljni hidropotencijal, odnosno dovoljnu količinu vode koja bi krenula prema Dubrovniku i ispunila svoju energetsku svrhu. Istočni susjedi su malo "pogurali" prirodu, pa su doslovce preusmjerili vodu iz manjih pritoka - koji su inače prirodno pripadali Neretvi - prema svojoj Trebišnjici i tako joj oduzeli oko četiri milijarde kubika vode godišnje.
Dodatnom gradnjom tri spomenute hidroelektrane, ta brojka bi se mogla popeti i na nevjerojatnih šest milijardi kubika vode godišnje! Brojne udruge i zabrinuti građani doline Neretve, okupljeni u inicijativu "Spasimo dolinu Neretve", zato su i organizirali nedavni prosvjed u kojem je prevladavao vapaj "Ne želimo da dolina Neretve zbog nečijih interesa postane neplodna pustinja".
Političari nam "tepaju" da smo uličari
- S obzirom da i državna i lokalna vlast šute, netko je morao progovoriti, iako nam jedan lokalni političar "tepa" da smo uličari. Bolje i uličari nego izdajice doline i svoga naroda. Doći će izbori vrlo brzo, a onda ćemo pratiti što taj gospodin priča. Udruga "Lijepa naša" od 2005. godine permanentno ukazuje na projekt "Gornji horizonti", što smo činili ne samo medijski, nego i preko saborskog zastupnika Ivice Pančića koji je od nas dobivao informacije - rekla je Ana Musa iz udruge "Lijepa Naša" iz Ploča i nastavila:
- Tadašnji ministar Biškupić nije se udostojio niti odgovoriti na upozorenje koje smo mu poslali početkom 2006. godine. Do danas se situacija nije promijenila - mijenjali su se ministri, ali njihova se politika nije mijenjala, pošto su stalno bili u dogovoru s Republikom Srpskom.
Strahuju Neretvani da će gradnjom hidroelektrana Neretva dodatno izgubiti na svojem hidropotencijalu, što bi zbog daljnjeg upliva mora dodatno povećalo njen salinitet. Posljedice takvog stanja, kažu upućeni, bile bi nesagledive - od ugrožavanja uzgoja raznih poljoprivrednih kultura, do smanjenja, pa čak i isušivanja podzemnih izvora pogodnih za piće.
Gradnja elektrana prijeti uništenjem neretvanske poljoprivrede
Zna to i dipl.ing. agronomije i predsjednik Udruge plasteničkih proizvođača doline Neretve Ante Mijić, koji je na licu mjesta vidio posljedice koje sa sobom donosi povećanje saliniteta u Neretvi:
- Poljoprivreda je izravno ugrožena i svatko tko se bavi tom proizvodnjom već je debelo upućen u probleme sa salinitetom vode. Za one koji ne znaju, morska voda koja je teža od slatke prodire uzvodno, te se kao klin uvlači po dnu Neretve. Budući da su poljoprivredne površine u dolini Neretve negdje u razini Neretve i ispod, prodor slane vode kroz tlo je nezaustavljiv.
Za predsjednika Udruge plasteničkih proizvođača doline Neretve, rješenje je poprilično jasno, iako u sadašnjim uvjetima teško ostvarivo:
- Spas je samo veća količina vode koja dolazi rijekom Neretvom, a koja razblažuje tu boćatu vodu. Međutim, nije samo problem što je voda u kanalima zaslanjena, već je još veći problem što tu istu vodu morate koristiti za navodnjavanje, čime znatno i trajno narušavate kvalitetu tla. Navodnjavanje takvom vodom dovodi do smanjenja prinosa i kvalitete poljoprivrednih proizvoda, a nije mali broj poljoprivrednika koji su u zadnjih par godina zbog spomenutog razloga doslovno ostajali bez svojih kultura.
Čačić i Džombić protiv struke i javne rasprave o "Gornjim horizontima"
Bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy još u ožujku je održala sastanak s kolegicom iz Vlade Republike Srpske Srebrenkom Golić, u kojem je od druge strane dobila čvrsta obećanja kako će Hrvatska biti uključena u javnu raspravu o gradnji spornih elektrana. No, ne samo da su unatoč danom obećanju počele tehničke pripreme za gradnju prve od tri hidroelektrane (HE Dabar), već je projekt "Gornji horizonti" dobio zeleno svjetlo i iz samog vrha hrvatske vlade.
Tako je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Radimir Čačić - kojeg na metkovskom prosvjedu nisi štedjeli nazvavši ga "grobarom neretvanske doline" - već okvirno dogovorio gradnju HE Dubrovnik 2 s premijerom RS Aleksandrom Džombićem. Čačić je prije dva tjedna izjavio kako se ovdje radi o "jednom od najkvalitetnijih europskih energetskih projekata" te da bi do kraja devetog mjeseca trebali biti definirani odnosi s obje strane.
Da se u ovom projektu nije slušala struka, potvrđuju i riječi bivšeg direktora Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske, doktora Marija Šiljega:
- Izvorna projektna dokumentacija za ovaj megaprojekt potječe još od 1965. godine, pa je za pretpostaviti da su tada rađene i određene, ja bih rekao, prethodnice studija utjecaja na okoliš. Svima je jasno kako takvi dokumenti danas apsolutno nisu relevantni za nastavak projekta. Htio bih podsjetiti kako se srpska strana početkom travnja ove godine obvezala dostaviti sažetak studije o utjecaju na okoliš i projektnu dokumentaciju koja će biti predstavljena i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Koliko je meni poznato, do danas se to nije desilo.
- Svoj stav o utjecaju Gornjih horizonata na okoliš neretvanske doline dalo je i 220 stručnjaka, učesnika međunarodne konferencije u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, koji su se u rujnu 2003. godine sastali u Neumu te jednoglasno zaključili kako se radi o projektu visokog rizika koji bi mogao ostaviti znatne štetne posljedice za cijeli slijev rijeke Neretve te za Park prirode Hutovo blato - zaključio je Šiljeg.
Čini se, međutim, da ovdje ipak nije kraj priče oko provedbe toliko spornog projekta "Gornji horizonti." Uz raznorazne stručnjake koji se žestoko protive projektu i traže javnu raspravu i izradu studije o utjecaju gradnje na okoliš, inicijativa "Spasimo dolinu Neretve" dobila je i saveznika u predsjedatelju Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviću.
Izetbegović se protivi samostalnom odlučivanju Hrvatske i Republike Srpske u ovom slučaju, te poziva obje strane na pridržavanje Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, donijete još 1991. u finskom Espoou. Na sličnom tragu je i Markica Vuica, još jedan član inicijative "Spasimo dolinu Neretve" i predsjednik Udruge Baštinik iz Metkovića.
Borba protiv projekta svim legalnim sredstvima
- Mi smo tražili da u tijelo koje će izraditi studiju naša inicijativa delegira dva neovisna stručnjaka. Podsjetit ću vas da je to tražila i bivša ministrica Holy i znakovito je da nedugo nakon toga bila smijenjena. Ovdje su veliki novci u pitanju, i to je ono što nas posebno zabrinjava - rekao nam je Vuica.
Iz inicijative "Spasimo dolinu Neretve" nas uvjeravaju kako je njihova bitka protiv projekta "Gornji horizonti" tek počela i da će se protiv njega boriti svim dozvoljenim zakonskim sredstvima. Pozitivni vjetrovi iz Dubrovačko-neretvanske županije mogli bi biti korak više na tom putu, pogotovo što iz Dubrovnika stižu najave o smirivanju strasti i sjedanje za stol svih uključenih strana, od Ministarstva zaštite i okoliša do lokalnih samouprava i članova ove inicijative.
Projekt "Gornji horizonti", točnije njegova završna faza, uključuje gradnju triju hidroelektrana na slijevu rijeke Trebišnjice - HE Dabar, HE Nevesinje i HE Bileća na teritoriju Republike Srpske. Uz već izgrađene hidroelektrane Trebinje 1 i 2, Dubrovnik, Čapljinu te akumulaciju Bileću, cijeli projekt trebao bi se okruniti gradnjom HE Dubrovnik 2, u koju će voda dolaziti iz HE Trebišnjica. Projekt gradnje HE Dubrovnik 2 težak je 170 milijuna kuna, a obje države bi je trebale financirati u jednakim dijelovima.
I dok na prvi pogled nema ništa spornog u hrvatskoj želji za povećanjem vlastitih energetskih kapaciteta, stanje na terenu otkriva pomalo dramatičnu sliku koja je nedavno kulminirala velikim prosvjedom na središnjem metkovačkom trgu. Građani doline Neretve strahuju, a prema informacija koje smo dobili od raznih stručnjaka - i posve opravdano - da će gradnjom dodatnih hidroelektrana izgubiti i ovako tešku koricu kruha.
Za razliku od Neretve, rijeka Trebišnjica, naime, nema dovoljni hidropotencijal, odnosno dovoljnu količinu vode koja bi krenula prema Dubrovniku i ispunila svoju energetsku svrhu. Istočni susjedi su malo "pogurali" prirodu, pa su doslovce preusmjerili vodu iz manjih pritoka - koji su inače prirodno pripadali Neretvi - prema svojoj Trebišnjici i tako joj oduzeli oko četiri milijarde kubika vode godišnje.
Dodatnom gradnjom tri spomenute hidroelektrane, ta brojka bi se mogla popeti i na nevjerojatnih šest milijardi kubika vode godišnje! Brojne udruge i zabrinuti građani doline Neretve, okupljeni u inicijativu "Spasimo dolinu Neretve", zato su i organizirali nedavni prosvjed u kojem je prevladavao vapaj "Ne želimo da dolina Neretve zbog nečijih interesa postane neplodna pustinja".
Političari nam "tepaju" da smo uličari
- S obzirom da i državna i lokalna vlast šute, netko je morao progovoriti, iako nam jedan lokalni političar "tepa" da smo uličari. Bolje i uličari nego izdajice doline i svoga naroda. Doći će izbori vrlo brzo, a onda ćemo pratiti što taj gospodin priča. Udruga "Lijepa naša" od 2005. godine permanentno ukazuje na projekt "Gornji horizonti", što smo činili ne samo medijski, nego i preko saborskog zastupnika Ivice Pančića koji je od nas dobivao informacije - rekla je Ana Musa iz udruge "Lijepa Naša" iz Ploča i nastavila:
- Tadašnji ministar Biškupić nije se udostojio niti odgovoriti na upozorenje koje smo mu poslali početkom 2006. godine. Do danas se situacija nije promijenila - mijenjali su se ministri, ali njihova se politika nije mijenjala, pošto su stalno bili u dogovoru s Republikom Srpskom.
Strahuju Neretvani da će gradnjom hidroelektrana Neretva dodatno izgubiti na svojem hidropotencijalu, što bi zbog daljnjeg upliva mora dodatno povećalo njen salinitet. Posljedice takvog stanja, kažu upućeni, bile bi nesagledive - od ugrožavanja uzgoja raznih poljoprivrednih kultura, do smanjenja, pa čak i isušivanja podzemnih izvora pogodnih za piće.
Gradnja elektrana prijeti uništenjem neretvanske poljoprivrede
Zna to i dipl.ing. agronomije i predsjednik Udruge plasteničkih proizvođača doline Neretve Ante Mijić, koji je na licu mjesta vidio posljedice koje sa sobom donosi povećanje saliniteta u Neretvi:
- Poljoprivreda je izravno ugrožena i svatko tko se bavi tom proizvodnjom već je debelo upućen u probleme sa salinitetom vode. Za one koji ne znaju, morska voda koja je teža od slatke prodire uzvodno, te se kao klin uvlači po dnu Neretve. Budući da su poljoprivredne površine u dolini Neretve negdje u razini Neretve i ispod, prodor slane vode kroz tlo je nezaustavljiv.
Za predsjednika Udruge plasteničkih proizvođača doline Neretve, rješenje je poprilično jasno, iako u sadašnjim uvjetima teško ostvarivo:
- Spas je samo veća količina vode koja dolazi rijekom Neretvom, a koja razblažuje tu boćatu vodu. Međutim, nije samo problem što je voda u kanalima zaslanjena, već je još veći problem što tu istu vodu morate koristiti za navodnjavanje, čime znatno i trajno narušavate kvalitetu tla. Navodnjavanje takvom vodom dovodi do smanjenja prinosa i kvalitete poljoprivrednih proizvoda, a nije mali broj poljoprivrednika koji su u zadnjih par godina zbog spomenutog razloga doslovno ostajali bez svojih kultura.
Čačić i Džombić protiv struke i javne rasprave o "Gornjim horizontima"
Bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy još u ožujku je održala sastanak s kolegicom iz Vlade Republike Srpske Srebrenkom Golić, u kojem je od druge strane dobila čvrsta obećanja kako će Hrvatska biti uključena u javnu raspravu o gradnji spornih elektrana. No, ne samo da su unatoč danom obećanju počele tehničke pripreme za gradnju prve od tri hidroelektrane (HE Dabar), već je projekt "Gornji horizonti" dobio zeleno svjetlo i iz samog vrha hrvatske vlade.
Tako je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Radimir Čačić - kojeg na metkovskom prosvjedu nisi štedjeli nazvavši ga "grobarom neretvanske doline" - već okvirno dogovorio gradnju HE Dubrovnik 2 s premijerom RS Aleksandrom Džombićem. Čačić je prije dva tjedna izjavio kako se ovdje radi o "jednom od najkvalitetnijih europskih energetskih projekata" te da bi do kraja devetog mjeseca trebali biti definirani odnosi s obje strane.
Da se u ovom projektu nije slušala struka, potvrđuju i riječi bivšeg direktora Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske, doktora Marija Šiljega:
- Izvorna projektna dokumentacija za ovaj megaprojekt potječe još od 1965. godine, pa je za pretpostaviti da su tada rađene i određene, ja bih rekao, prethodnice studija utjecaja na okoliš. Svima je jasno kako takvi dokumenti danas apsolutno nisu relevantni za nastavak projekta. Htio bih podsjetiti kako se srpska strana početkom travnja ove godine obvezala dostaviti sažetak studije o utjecaju na okoliš i projektnu dokumentaciju koja će biti predstavljena i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Koliko je meni poznato, do danas se to nije desilo.
- Svoj stav o utjecaju Gornjih horizonata na okoliš neretvanske doline dalo je i 220 stručnjaka, učesnika međunarodne konferencije u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, koji su se u rujnu 2003. godine sastali u Neumu te jednoglasno zaključili kako se radi o projektu visokog rizika koji bi mogao ostaviti znatne štetne posljedice za cijeli slijev rijeke Neretve te za Park prirode Hutovo blato - zaključio je Šiljeg.
Čini se, međutim, da ovdje ipak nije kraj priče oko provedbe toliko spornog projekta "Gornji horizonti." Uz raznorazne stručnjake koji se žestoko protive projektu i traže javnu raspravu i izradu studije o utjecaju gradnje na okoliš, inicijativa "Spasimo dolinu Neretve" dobila je i saveznika u predsjedatelju Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviću.
Izetbegović se protivi samostalnom odlučivanju Hrvatske i Republike Srpske u ovom slučaju, te poziva obje strane na pridržavanje Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, donijete još 1991. u finskom Espoou. Na sličnom tragu je i Markica Vuica, još jedan član inicijative "Spasimo dolinu Neretve" i predsjednik Udruge Baštinik iz Metkovića.
Borba protiv projekta svim legalnim sredstvima
- Mi smo tražili da u tijelo koje će izraditi studiju naša inicijativa delegira dva neovisna stručnjaka. Podsjetit ću vas da je to tražila i bivša ministrica Holy i znakovito je da nedugo nakon toga bila smijenjena. Ovdje su veliki novci u pitanju, i to je ono što nas posebno zabrinjava - rekao nam je Vuica.
Iz inicijative "Spasimo dolinu Neretve" nas uvjeravaju kako je njihova bitka protiv projekta "Gornji horizonti" tek počela i da će se protiv njega boriti svim dozvoljenim zakonskim sredstvima. Pozitivni vjetrovi iz Dubrovačko-neretvanske županije mogli bi biti korak više na tom putu, pogotovo što iz Dubrovnika stižu najave o smirivanju strasti i sjedanje za stol svih uključenih strana, od Ministarstva zaštite i okoliša do lokalnih samouprava i članova ove inicijative.
Primjedbe