UMJESTO ULAGANJA U ENERGETIKU - VLADA NUDI ČAČIĆEVU DEMAGOGIJU
Vruća tema energetike: U energetski sektor je od 2009. do danas trebalo biti uloženo četiri milijarde eura, ali to nije učinjeno
Zagreb, 18. lipnja 2012. - Oko projekata Ombla i Plomin već dulje vrijeme lome koplja politika, struka i javnost. Ministar gospodarstva tvrdi - projekti idu dalje, unatoč negativnim procjenama stručnjaka.
Hrvatska do 2020. godine u energetski sektor treba uložiti oko 15 milijardi eura. Među ulaganjima svakako se ističu ona u obnovljive izvore energije, ali i u javne projekte kao što su izgradnja hidroelektrane Ombla i trećeg bloka velike termoelektrane Plomin na ugljen, piše u današnjem izdanju Privrednog vjesnika Hrvatske gospodarske komore.Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, kaže kako je osnivanjem Agencije za investicije i konkurentnost te stupanjem na snagu novog pravnog okvira ispunjen dosad najznačajniji preduvjet za slobodno energetsko tržište, jačanje konkurentnosti, sigurnost opskrbe i zaštitu okoliša u energetskom sektoru. "Uz ostvarenje tih ciljeva, korak smo bliže gospodarskom oporavku i rastu iza kojeg neizostavno stoji jedan od ključnih čimbenika - pristup energentima", istaknuo je Čačić na Četvrtoj energetskoj areni, regionalnoj konferenciji Jugoistočne Europe o energetici, koju je organizirala Infoarena Grupa i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
U energetski sektor je od 2009. godine do danas trebalo biti uloženo četiri milijarde eura, ali to nije učinjeno. "Pred nama je zadatak da dignemo te investicije za tri puta već od sljedeće godine. Da se već sljedeće godine ovdje realizira energetskih projekata na razini milijardu i pol eura. Da ide taj Plomin, da ide ta Ombla i da se prestanemo igrati dječjeg vrtića. Da ljudi u ovoj zemlji imaju konkurentan proizvod i posao da mogu zaraditi, a da naravno maksimalno zaštitimo zemlju", istaknuo je Čačić.
Međutim, upravo oko projekata Ombla i Plomin, čija je ukupna vrijednost nešto veća od 900 milijuna eura, već dulje vrijeme lome koplja politika, struka i javnost. Ministar gospodarstva napominje kako ti projekti idu dalje, bez obzira na to što su ih neke studije negativno ocijenile.
S druge strane, Ivo Lučić, karstolog (karstologija - znanost o kršu) iz inicijative Srđ je naš, kaže kako su studije utjecaja na okoliš sastavni dijelovi takvih projekata bez kojih se oni ne mogu završiti i valja im pristupiti ozbiljno. Dodao je kako postoji više od 100 godina stara teza prema kojoj je Ombla jedna od najvećih podzemnih rijeka u svijetu. Gradnja hidroelektrane podigla bi njenu razinu te bi došlo do prelijevanja te rijeke koja opskrbljuje Dubrovnik pitkom vodom u druge podzemne kanale. Također, postoji mogućnost pojavljivanja klizišta čime bi se narušila stabilnost naselja Mokošica. "Stoga valja provesti složena međudisciplinarna istraživanja bez kojih ne možemo znati kakve će posljedice imati izgradnja hidroelektrane", smatra Lučić dodavši kako Dubrovačko-neretvanska županija već ima dvije hidroelektrane koje proizvode i više nego što je potrebno električne energije za tamošnje stanovništvo.
Predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić zgrožen je izjavama prvog potpredsjednika Vlade o gradnji HE Ombla. "Ovaj projekt, kažu mi prijatelji kojima vjerujem, podloga je za izgradnju golf igrališta na Srđu", ističe Piršić potkrijepivši to činjenicom kako je kapacitet te hidroelektrane 68 megavata što će biti udjel od svega 1,3 do 1,6 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije u Hrvatskoj.
Na konferenciji je, među ostalim, predstavljena analiza konzultantske kuće A.T. Kearney u kojoj stoji kako dvije trećine rafinerija u regiji Jugoistočne Europe mora promijeniti način poslovanja ili se suočiti s visokim rizikom od zatvaranja. Postrojenja u regiji uglavnom loše upravljaju lancem nabave te njihovi završni proizvodi nemaju visoku dodanu vrijednost. Od 17 rafinerija u 10 zemalja regije nijedna nije zadovoljila najviše svjetske standarde, dok su samo četiri svrstane u kategoriju rafinerija manjeg rizika. A među manje rizičnim postrojenjima našla se i Rafinerija nafte Rijeka. "Riječka rafinerija nalazi se u grupi manje rizičnih rafinerija ponajprije zbog prometne povezanosti, odnosno pristupa moru i blizini kontinentalnih naftovoda, širine proizvodnog asortimana, koji obuhvaća proizvode od tekućeg ukapljenog plina i goriva za zrakoplove do brodskih goriva te integriranosti s vlastitom maloprodajnom mrežom. Riječ je o jednom od rijetkih svijetlih primjera u čitavoj Jugoistočnoj Europi, a i kod nje, naravno, postoji mogućnost unaprjeđenja poslovanja kako bi dosegnula razinu najboljih svjetskih rafinerija", objasnio je mlađi partner u A.T. Kearneyju Tomislav Čorak.
Također, ova konzultantska kuća predstavila je šest osnovnih trendova koji utječu na poslovanje rafinerija diljem svijeta. To su selidba potrošnje naftnih derivata sa zapada na istok prema zemljama u razvoju te višak proizvodnje benzinskih derivata i manjak dizel goriva do 2015. godine. Zatim, prekapacitiranost rafinerija u zemljama Zapadne Europe uzrokovana s dodatnih 7,5 milijuna barela na dan proizvodnje do 2015. godine, smanjenje marži što će otežati privlačenje novih investitora, pad kvalitete nafte i sve stroža regulativa oko razine sumpora zbog koje će biti potrebne dodatne investicije u rafinerijske kapacitete. "Danas najbolje rafinerije na svijetu mogu obrađivati različite tipove nafte, proizvodi im imaju visoku dodanu vrijednost, a nerijetko su izravno integrirani s petrokemijskim postrojenjima. Za razliku od onih u našoj regiji, tek 16 posto rafinerija u Zapadnoj Europi povezano je na istraživanje i proizvodnju s jedne strane, te prodaju i distribuciju naftnih derivata derivata s druge strane. Na Bliskom istoku takvih rafinerija je tek sedam posto", kazao je Čorak.
Dok iz A.T. Kearneya navode globalne trendove konsolidacije i usmjeravanja prema azijskom tržištu te specijalizacije u određenom području poslovanja, istovremeno upozoravaju da u regiji vrijede nešto drukčija pravila. "Za razliku od globalnih naftnih kompanija, kod kojih je vidljiv trend fokusiranja na određeni segment u kojem posluju najbolje, bilo da je riječ o eksploataciji, preradi ili prodaji nafte, u Hrvatskoj i regiji i dalje uspješno posluju vertikalno integrirane rafinerije, a očekujemo da će tako biti i u budućnosti. Kako bi bile konkurentne, rafinerije u Hrvatskoj i regiji moraju maksimalno iskoristiti upravo mogućnosti vertikalne integracije, osigurati visoku zaposlenost svojih kapaciteta i sigurnu dobavu nafte", kazao je.
Osim što će najavljene velike javne i privatne investicije u sektoru energetike biti jedan od ključnih elemenata gospodarskog razvoja i rasta, njima bi se trebala smanjiti ovisnost o uvozu energije. Međutim, Rodoljub Lalić, član Uprave HEP-a, napominje kako se radi o procesu koji će trajati desetak godina.
Zlatko Bazianec, direktor iz konzultantske kuće A.T. Kearney, naglašava kako se Hrvatska nalazi na početku razvoja tržišta, zajedno s drugim zemljama Jugoistočne Europe. Na taj način ide u daljnju liberalizaciju unutar koje će morati pažljivo balansirati pritisak rasta cijena električne energije na razinu onih u Europskoj uniji te osigurati povoljne cijene za gospodarstvo u fazi oporavka od krize. Najavljena ulaganja smatra dobrim znakom ulaska u novi investicijski ciklus koji je nužan za Hrvatsku.
Osim kretanja na tržištu nafte, plina i struje, tijekom dvodnevne konferencije predstavljene su investicije, rizici, izazovi te mogućnosti proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije. Osim projekata u Hrvatskoj, dobar primjer na tom području dolazi iz Srbije, gdje se priprema gradnja najveće solarne elektrane (parka) na svijetu, instalirane snage 1000 megavata. Projekt je vrijedan oko dvije milijarde eura. [PRIVREDNI VJESNIK]
Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / ENERGO MEDIA SERVIS
Primjedbe