RAZGOVOR S PUHOVSKIM ZA 'GLAS SRPSKE'

Napisano 08.11.2010. 

Haris Silajdžić je bio jedan od onih koji su se jednoznačno orijentisali na jačanje unitarne BiH i u tom pogledu dolazio u sukob ne samo sa predstavnicima srpskog i hrvatskog naroda, nego i sa jednim dijelom Bošnjaka. Nije više dobio tu podršku i on ih više ne može zastupati, a ta radikalna linija izgubila je na snazi.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik hrvatskog Helsinškog odbora i politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski.

* GLAS: Kako gledate na nastojanja za centralizaciju BiH istvaranje unitarne države?

PUHOVSKI: Odlaskom Harisa Silajdžića iz Predsjedništva BiH dogodilo se nešto veoma važno. On je uz Mila Đukanovića posljednji političar iz 90-tih koji je još aktivan. I Đukanović je obećao da će se povući do kraja godine, pa bi to mogao biti personalni prekid sa nesrrtnim devedesetim godinama. S druge strane, Silajdžić je bio jedan od onih koji su se jednoznačno orijentirali na jačanje unitarne BiH i u tom pogledu dolazio u sukob ne samo sa predstavnicima srpskog i hrvatskog naroda, nego i sa jednim dijelom Bošnjaka. Nije više dobio tu podršku i on ih više ne može zastupati, a radikalna linija izgubila je na snazi.

* GLAS: Da li je po Vama moguće formiranje matematičke koalicije u Parlamentu BiH sastavljene od SNSD, HDZ, SDA, SDS i SDP?

PUHOVSKI: To bi značilo da nema opozicije i da postoji jedna kompaktna većina kao prednost. Time se zapravo, kao što se to pokazalo u praksi velikih koalicija u nekim zemljama, parlament skoro potpuno minimizira u svojoj ulozi, jer smisao parlamenta je da opozicija dođe do riječi. A ako tri četvrtine i više parlamenta čini vladajuća koalicija, onda nema mjesta za opoziciju.

* GLAS: Smatrate to negativnim?

PUHOVSKI: To bi bilo pozitivno sa stanovišta stabilnosti, ali ne bi bilo pozitivno sa stanovišta pluralizma.

* GLAS: Kako komentarišete zahtjeve hrvatskih stranaka za formiranje trećeg entiteta?

PUHOVSKI: Meni se ne sviđaju orijentacije koje stoje iza tog zahtjeva, ali objektivno govoreći taj zahtjev je logičan. Ako ste priznali u Dejtonskom sporazumu tri konstitutivna naroda nije logično da postoje dvije konstitutivne jedinice, entiteta. Za BiH bi, i to će doći ali ne uskoro, bilo mnogo logičnije, zdravije, da bude podijeljena u jedan broj kantona, pet, deset, petnaest, i da ima dva doma parlamenta, jedan kao dom naroda, a drugi kao do građana i da se odrede ingerencije među njima. Tako se to svugdje u svijetu u demokratskim uvjetima postupa sa etnički složenim društvima.

* GLAS: Željko Komšić opet je pobijedio za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima?

PUHOVSKI: Imamo taj čudan model po kome su etničke pripadnosti preuzete kao političke. Zato je jaka ovakva manipulacija. Izlaz je u tome, a što nije dobro po mom sudu, da se svi prijavljuju po etničkoj pripadnosti i tako glasaju. Međutim, dogodilo se da je Komšić dobio apsolutno najviše glasova, više od onih koji su birani na bošnjačkim listama. A to, s obzirom na poznavanje činjenice o broju Hrvata u BiH, realno nije moguće. Dakle, radi se o manipulaciji Dejtonskim sporazumom.

* GLAS: Tu bi trebalo unijeti neke izmjene, promijeniti neke odrednice Izbornog zakona?

PUHOVSKI: Vjerojatno to ili skupiti snagu i reći da se na jednom nivou odlučivanja odustaje od etničke pripadnosti i da tu imamo politički pluralizam, dakle dom građana. A da se na drugom nivou, kao domu naroda ili domu nacija, strogo inzistira na etničkoj pripadnosti. To bi bilo rješenje, tako se to radi u složenim društvima u drugim demokratskim zajednicama. Ali do sada se pokazalo da politička elita u BiH nije u stanju da donosi važne odluke onda kad su potrebne.

* GLAS: Kao vidite posjetu predsjednika Srbije Borisa Tadića Hrvatskoj i njegovo izvinjenje?

PUHOVSKI: Ta Tadićeva posjeta Vukovaru predstavlja završetak faze verbalnog rješavanja problema, dakle isprike koja su se trebale dogoditi, to je sasvim jasno. Ali sad je to urađeno, ta faza je završena i tu se nema šoa više reći i raditi. Sad je pitanje hoće li se u praksi uspjeti nešto napraviti da te isprike dobiju realno značenje, to je prva stvar.

* GLAS: Kako ocjenjujete djelovanje predsjednika Hrvatske Ive Josipovića koji je već posjetio i Banjaluku i sastao se s premijeromRepublike Srpske Miloradom Dodikom?

PUHOVSKI: Predsjednik Josipović je preduzeo mnogo više inicijativa u odnosima Hrvatske i susjeda nego što se to od njega očekivalo.

* GLAS: Kako ocjenjujete poruke SAD političarima u BiH da sve zavisi od domaćeg dijaloga?

PUHOVSKI: To je nešto što je logično sa stanovišta SAD. Njima je važno da neka područja skinu sa popisa spornih i da o njima više ne moraju brinuti. Važno im je da u BiH bude mir, to ih zanima. Oni će prihvatiti sve što se političari i u BiH dogovore.

SAD

* GLAS: Na koji način će se odraziti pobjeda republikanaca u Kongresu SAD, na politiku prema regionu?

PUHOVSKI: Mislim da će imati uticaja na čitavu vanjsku politiku SAD, da će se oni još manje baviti svijetom, a više unutarnjim poslovima i odnosima. Očekujem da će se oni početi pasivizirati, kao što je to bilo na početku rata u devedesetim godinama prošlog vijeka. Srećom, situacija nije tako loša kao tada.

Glas Srpske