ILI SU U HDZ-u BiH OTVORENE NOVE PODJELE ILI (NE)SVJESNO ZBUNJUJU BIRAČE

INTERVJU

Davor Čordaš: Mislim da priču o trećem entitetu treba završiti.

Autor/izvor: Miran Elezović

MOSTAR - Član predsjedništva HDZ-a BiH i dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor čordaš u intervjuu za naš portal govori o svom dosadašnjem radu, položaju Hrvata u Republici Srpskoj, o budućem viđenju ustroja Bosne i Hercegovine, te o brojnim drugim pitanjima.

Preambiciozno je za neke hrvatske političare, reći mnogi... Pokušavaju na prevarama i obmanama ljudi doći do boljih pozicija za sebe. Imali su šansu pokazati koliko vrijede u ove četiri godine i volio bih da o tome pričaju, ali pošto im je rezultat njihovog djelovanja vrlo tanak, prave zamjene teza misleći da će neko na to nasjesti. Pa upravo oni ne mogu mrdnuti, niti ni jednu odluku donijeti u Herceg-Bosanskoj županiji bez SNSD-a. O tome šute. Njihova hrabrost je u tome što dođu na Plehan i kažu da će Derventa biti prostor buduće hrvatske županije i što prije pobjegnu, a što će biti sa Hrvatima koji tu sada žive njih nije briga, niti ih to muči. U ove četiri godine na tom prostoru nisu pomogli ništa, a obećanja je bilo kao u priči.

Pri kraju ste svog četverogodišnjeg mandata. Kako biste ocijenili vaš rad u protekle četiri godine?

Iako nije lako ocjeniti svoj rad, pokušati ću u par stavki iznijeti što se uradilo u ovom mandatu. Nužno je istaknuti da je pozicija dopredsjednika politička i predstavnička, ali pošto dolazim iz najjače hrvatske stranke u BiH, HDZ BiH, mogao sam sprovesti u djelo i projekte u vezi povratka i obnove na ovom prostoru.

Nadam se da sam pokazao da se može biti Hrvat i u institucijama RS-a, a da pritom možete pomoći narodu kojem pripadate. U tom periodu uspjeli smo osnažiti našu poziciju na terenu, što je od velikog značaja. Kao Hrvatska koalicija uspjeli smo izboriti predsjednike vijeća u Modriči, Vukosavlju, Pelagićevu i Derventi, te u još tri općine u RS-u imati vijećnike. S pozicije člana državnog Povjerenstva za izbjeglice osigurao sam da se oko devet milona KM usmjeri na ovaj prostor, što je novi poticaj povratku. Naravno da su nužna znatno veća sredstva da bi se ostvario veći povratak, te se nadam da će projekat kreditnog zaduženja BiH zaživjeti, a u tom slučaju ovaj bi prostor postao jedno veliko gradilište.

Kakav je danas, prema vašem mišljenju položaj Hrvata u RS-u?

Uvijek se mora poći od činjenice da je najveći dio Hrvata sa ovog prostora protjeran i da se samo jedan mali broj vratio. Zato je značajno da se proces povratka ne zaustavi dok god postoji želja da se i jedan Hrvat vrati na ovaj prostor. Kada govorimo o položju onog dijela Hrvata koji danas žive na prostoru RS-a, treba istaći da je riječ uglavnom o starijoj populaciji, sa svim problemima koje taj period nosi sa sobom. U sigurnosnom smislu nema većih problema, a najveći problem je kao i u većini drugih prostora BiH zapošljavanje. Šansa su nova ulaganja , ali i državne institucije u kojima itekako ima mjesta i za Hrvate.

Kakvu imate suradnju s crkvom i lokalnom vlasti u RS-u?

Značaj crkve na ovom prostoru je nemjerljiv. Prvi koji su se odlučili za povratak i obnovu upravo su bili svećenici. Bez njih, mogu slobodno reći, da tog procesa ne bi ni bilo. U pravilu, gdje god se počela obnavljati crkva, obnavlja se i život. Zato još jednom hvala našim biskupima koji su imali snage da u vrlo teškim uvjetima pošalju svećenike na zgarišta, ali s velikom nadom, od Posavine, Krajine, do istočne Hercegovine. Samim tim moja suradnja sa crkvom je velika obveza prema svemu što čine za naš narod. Osobno mislim da je ta suradnja na zavidnom nivou, iako bi u pojedinim slučajevima mogla biti i bolja.

Dobar odnos je i sa lokalnom vlašću, jer bez toga bilo bi teško sprovesti određene projekte na terenu. Bilo je u početku dosta problema, ali mogu reći da smo ih većinu riješili i da danas imamo solidan odnos.

Član ste predsjedništva HDZ-a BiH. S obzirom da je predizborna kampanja već krenula jakim tempom, kakvo je stanje i raspoloženje u HDZ-u BiH?

Jednom riječi izvanredno. U ovoj godini radimo tri projekta paralelno, a svaki bi za sebe mogao biti dovoljan za jednu godinu. Obilježavamo 20-u obljetnicu HDZ BiH i sa jednim novim zaletom i snagom na terenu doživljvamo veliku radost i oduševljenje naših ljudi, te vjeru u pobjedu. Otvorili smo Političku akedemiju, što imaju i mogu samo najjače stranke, ne samo na ovom prostoru, nego i u svijetu. Obrazovanje naših članova i simpatizera od ogromne je važnosti za budućnost političkog djelovanja HDZ BiH. I kao treće pred nama je izborna kampanja, koja je u nekim segmentima već krenula, a pravu snagu pokazati ćemo već za 20-ak dana, kada i službeno počinje kampanja.

Mislim da priču o trećem entitetu treba završiti. Da je bilo moguće i da je bilo želje za takvim rješenjem, to bi bilo urađeno odmah u Daytonu. Jedno od bolnih pitanja je TV kanal na hrvatskom jeziku. Nije pitanje kada bi ga trebali dobiti, jer smo ga trebali imati od samog početka. Pa i nacionalne manjine imaju to pravo, a nama je uskraćeno. 

Mnogi hrvatski političari zbog sporazuma Čović- Dodik, odnosno HDZ BiH- SNSD stranku iz koje dolazite nazivaju i smatraju prosrpskom, što Vi kažete na to?

Preambiciozno je za neke hrvatske političare, reći mnogi. HDZ BiH je potpisao strateško partnerstvo s mnogim hrvatskim strankama u BiH, ali i sa HDZ-om Hrvatske i to je ono što najviše smeta tim našim umišljenim veličinama. Pokušavaju na prevarama i obmanama ljudi doći do boljih pozicija za sebe. Imali su šansu pokazati koliko vrijede u ove četiri godine i volio bih da o tome pričaju, ali pošto im je rezultat njihovog djelovanja vrlo tanak, prave zamjene teza misleći da će neko na to nasjesti. Pa upravo oni ne mogu mrdnuti, niti ni jednu odluku donijeti u Herceg-Bosanskoj županiji bez SNSD-a. O tome šute.

Njihova hrabrost je u tome što dođu na Plehan i kažu da će Derventa biti prostor buduće hrvatske županije i što prije pobjegnu, a što će biti sa Hrvatima koji tu sada žive njih nije briga, niti ih to muči. U ove četiri godine na tom prostoru nisu pomogli ništa, a obećanja je bilo kao u priči.

HDZ BiH ima obvezu graditi moguću BiH i u tom kontekstu nužna je suradnja i sa srpskim i bošnjačim strankama. Očito da su neki zabrinuti zbog svoih pozicija, pa im smeta suradnja, tj. partnerstvo HDZ BiH sa najjačom strankom u RS-u, SNSD-om. I nekim bošnjačkim političarima smeta ta suradnja jer im to može ugroziti koncept centralizirane vlasti sa dominacijom „većinskog naroda“.
Zato su normalni strahovi od najjače hrvatske stranke u BIH, a to je HDZ BIH.

Hrvati u BiH su već dugo u neravnopravnom položaju u odnosu na druga dva naroda. Na koji bi se način taj problem mogao efikasno i trajno riješiti?

Rješenje je u biti vrlo jednostavno, a to je institucionalna ravnopravnost sva tri naroda, tako da se ne može dogoditi da predstavnici jednog naroda ne mogu niti jednom preglasati ni u jednoj odluci, predstavnike drugog naroda. Jednostavno, zar ne? Nažalost, ne.

To dugo je od Daytona i rješenja koja je ponudio kroz uređenje BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Rješenje je u biti vrlo jednostavno, a to je institucionalna ravnopravnost sva tri naroda, tako da se ne može dogoditi da predstavnici jednog naroda ne mogu niti jednom preglasati ni u jednoj odluci, predstavnike drugog naroda. Jednostavno, zar ne? Nažalost, ne.

Za takvo što nužan je novi Ustav i ustroj BiH kao decentralizirane države, a HDZ BiH se zalaže za četiri regije od kojih bi svaka imala svoju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, iz kojih bi se birali predstavnici za razinu BiH. Na taj način bi svaki narod birao svoje predstavnike u institucijama BiH, te ne bilo moguće da predstavnike jednog naroda, izaberu drugi. Nažalost, okvir koji imamo u sadašnjem Aneksu IV, je takav da se do rješenja može doći jako teško, a jedini način je kompromis svih strana i ne na štetu svog naroda.

Da li bi se BiH trebala ustrojiti kroz postojanje tri entiteta i što bi treći entitet donio BiH? Kada bi Hrvati trebali dobiti televizijski kanal na hrvatskom jeziku?

Na to pitanje sam odgovor već dao i mislim da priču o trećem entitetu treba završiti. Da je bilo moguće i da je bilo želje za takvim rješenjem, to bi bilo urađeno odmah u Daytonu. Jedno od bolnih pitanja je TV kanal na hrvatskom jeziku. Nije pitanje kada bi ga trebali dobiti, jer smo ga trebali imati od samog početka. Pa i nacionalne manjine imaju to pravo, a nama je uskraćeno.